RTV BPK
Goraždanka Advija Ćorić, prepoznatljiva je po svojim specijalitetima od voća i povrća, a na sedmom tradicionalnom sajmu starih zanata koji je danas otvoren na Trgu branilaca grada izložila je i različite ručne radove koji plijene pažnju posjetilaca jer su ovi proizvodi danas prava rijetkost.
“Bogami se i to proda, jedno vrijeme je bilo stalo, ali sad opet ljudi traže. Sve je od prirodnih materijala, ja to radim da liječim živce od ove politike. Kad sve poslove završim kući onda uzmem pa heklam, pletem, svakome bih preporučila. A stignem napraviti pinđur, sokove od kupine, ribizle, aronije, ajvare, sve prirodno”, kaže Ćorić.
U poslu joj pomaže unuka kojoj nastoji prenijeti ljubav prema domaćoj proizvodnji.
“Slabo to danas mladi vole, ali ja pokušavam. Jer evo 15 godina ja ovo radim, ide mi dobro, nema gdje me ne traže, od Sarajeva i Tuzle imam stalno narudžbe, vjerujte da jedva stižem kolika je potražnja”, kaže ona.
Bez obzira na slabu kupovnu moć stanovnika ne žale se ni u Udruženju Kućna radinost “Motiv”. Predsjednica Udruženja Ferida Ćurovac, koje djeluje skoro tri decenije i okuplja više od 20 žena kaže kako se nakon pandemije sve promijenilo.
“Bili smo baš u teškoj situaciji, ali mnogo je bolje. Žene su se ponovo aktivirale, rade, uglavnom nabavimo materijal preko drugih udruženja, sve je sto posto vuna i onda žene to nose kući, izrađuju i onda prodajemo na sajmovima. To nam je odlična okupacija, a i fino zaradimo. Podržavaju nas firme jer radimo dosta reklamnih proizvoda, a sve je u duhu naše tradicije. Još radimo i priglavke i pape, to se zaista traži, jer danas sve teže možete naći proizvode od ovako prirodnih materijala”, kaže Ćurovac.
Na sajmu u Goraždu je i Lejla Karović. Za razliku od mnogih Bosanaca i Hercegovaca koji napuštaju BIH, Lejla čija je stalna adresa već godinama u Freiburgu, u svom rodnom kraju je započela biznis. Osnovala je firmu za ekološku proizvodnju jestivih ulja koja se za sada mogu pronaći na lokalnom tržištu. Kako bi obezbjedila neophodnu sirovinu zakupila je napuštene parcele u Goraždu, Novom Goraždu i Čajniču i na površini od 13 hektara zemljišta nikla su polja suncokreta, lana, ćurekota i drugih od kojih se preradom dobijaju čista, ekološka hladno cijeđena ulja.
“Kvalitet proizvodnje je najvažniji. Ideja je da od starta imamo korisnu sadnju, obradu, proizvodnju i prodaju bez ikakvih otpadaka. Ne koristimo ni vodu tako da nema otpadne vode, i sva ova sačma je poslije hranjiva i može se pretvoriti u brašno ili njome hraniti životinje. U proizvodnju smo stavili i tikvu golicu. Sjemena koja planiram da presujem sadimo. Što se tiče divljih proizvoda beremo šipurak, od kojeg pravimo ulja. Bazna su ulja koja imamo, pravimo sa kantarionom, bijelim lukom ili suhom žarom. To nisu ulja za prženje, ova ulja se koriste kao dodatak jelima ili na druge načine”, priča Lejla Karović-Kersting.
Ona pojašnjava da je proces proizvodnje različit što isključivo zavisi od vrste sjemenki, pa je primjerice za proizvodnju jednog litra lanenog ulja potrebno tri kilograma sjemena, a sam proces traje oko dva sata, dok proizvodnja suncokretovog ulja ide brže jer ima krupnije sjemenke. Proizvodnja je lakša zahvaljujući inovativnim mašinama za presovanje koje su dopremljene iz Njemačke.
“Ja mislim da ovo područje ima potencijal koji nije uopšte iskorišten. Ja sam u Njemačkoj dobila priliku da se samoobrazujem u ovoj oblasti, sad to primjenjujem u praksi s tim što je moja želja da pomognem na taj način svom kraju”, ispričala je.
Sedmi tradicionalni sajam starih zanat je i organiziran u cilju skretanja pažnje na domaću proizvodnju i potrebu donošenja adekvatnih propisa kojim bi se podstakli, ali I zaštitli domaći proizvođači, ističe Rehad Deljo, organizator.
“Cilj nam je očuvanje tradicije, razvijanje održivih mehanizama marketinga i promocije tipičnih, tradicionalnih bh proizvoda u ruralnim područjima u cilju jačanja ekonomske neovisnosti. Suština programa je podrška povezivanju sa tržištem, podizanje kvalitete, kulture izvrsnosti i konkurentnosti naših tradicionalnih proizvoda, kroz poboljšanje poslovnog i općeg ambijenta.Udruženje starih tradicionalnih zanata “Stari grad” je u svojstvu čuvara starih zanata i želimo povezati našu snagu i kreativnost u zajedničkoj misiji”, ističe Deljo.