Edin Ćulov, premijer BPK Goražde: Moj san je da uz tunel Hranjen riješimo i pitanje vodosnabdijevanja

Šta namjerava učiniti kako bi ostvario san o kantonu koji ima perspektivu i u koji se ljudi vraćaju ili rado dolaze. Dok traju masovni odlasci iz BIH vjeruje da je moguće stvoriti ambijent za ostanak u Goraždu.

“Odlaske možemo zaustaviti vraćanjem povjerenja ljudima. Oni su nezadovoljni, nemaju priliku da se zaposle, sve ide sporo. Zato je neophodno stvoriti ambijent i dovoljno energije i želje da ostanu. Ako se otvore nova radna mjesta, kao što ima nagovještaja sa nekim kompanijama i ako ljude zaposlimo, ako su zadovoljni ambijentom, novcem, onda nema potrebe da idu bilo gdje, ali mi to moramo pokazati”, kaže Edin Ćulov na početku razgovora.

Motiv da prihvati poziciju premijera kantona uz saglasnost osam stranaka koalicije (Novi početak, NIP, SBIH, NPI, SBB, BHD, NGL,SBB) je nezadovoljstvo situacijom u rodnom gradu i želja za promjenama.

Želja za promjenama

“Nisam bio u politici, ali sam uvijek pratio šta se dešava u Goraždu. Poziciju premijera mi je ponudila stranka Novi početak na čelu sa Emirom Hubjerom. Ja nikad ne bih pristao na bilo kakve pritiske ili uslovljavanja. Idemo raditi za dobrobit građana i to je bio motiv. Najviše me slomilo što godinama gledam da ovaj kanton ne ide u smjeru koji sam i ja zamišljao. Krajem devedesetih je to bio nevjerojatan napredak, mislim da je danas teža situacija nego tada, počev od morala, energije ljudi, odnosa među ljudima. Sam izgled grada je drugačiji, kada priđem Drini ja bih se rasplakao šta su uradili. Nema bazena, parkova, mi smo jedini grad u svijetu koji nema pijacu. Sve to me motivisalo i naravno moja ljubav prema Goraždu, jer ja sam dijete ovog grada. Do sada imam najviše podrške i razumijevanja ljudi koji su izvan Goražda, koji vole svoj grad. A ovdje u Goraždu su ljudi u nekoj apatiji, nezadovoljstvu, kao u nekom snu, ćute, nisu aktivni, puno prate vijesti, ali ne vidim entuzijazam”, kaže Ćulov.

Iako je od imenovanja na poziciju premijera proteklo svega nekoliko dana tvrdi kako se nova vlada već uhvatila u koštac sa brojnim problemima.

Tunel Hranjen i vodosnabdijevanje

“Novu vladu čine mladi ljudi, bit će to uredu, uradićemo puno posla, siguran sam od 80 i nešto aktivnosti koje su predložene od strane koalicije izdvojio sam nekoliko, tunel Hranjen je broj jedan. Dalje, blizu smo rješenja problema pijace. Ja sam najavio da ćemo to završiti u roku od šest mjeseci, ali može se desiti i ranije. Definisali smo sredstva, nadam se vrlo brzo ugovoru sa gradom i bankom. Ima mnogo posla, često je red pred kancelarijom i svi očekuju čarobni štapić za rješavanje problema. Nemam ga, ali kao vlada dobro funkcionišemo, brzo rješavamo probleme”, ističe Ćulov.

Ističe kako još uvijek nema kompletnu sliku o radu prethodne vlasti, no da su sporni konkursi za zapošljavanje koje su raspisali.

“Poduzimamo zakonske i pravne lijekove kojima ćemo pokušati zaustaviti zapošljavanje. Podatak je oko 24 osobe u kantonu, a nema potrebe za tom administracijom. Prema projekcijama to bi godišnje kanton koštalo dodatnih 1,2 miliona maraka. S druge strane bit će zapošljavanje u policiji i ja ću insistirati da se procedura provede na način kako je urađeno u Sarajevu. One osobe koje su koje su psihički i fizički spremne nakon svih tih testiranja treba da rade. Iz mog dugogodišnjeg iskustva, a imam oko 30 godina staža, znam da najveći broj onih koji su zaposleni bez adekvatne procedure nisu bili dobri službenici”, smatra Ćulov.

Ubrzano se radi na rebalansu budžeta kako bi se obezbjedila nedostajuća sredstva za isplatu naknade od 1080 maraka.

“Trenutno na računu imamo oko 4,8 miliona maraka. Ali neizmirene obaveze iznose cirka 2,5 miliona. Tako da možemo računati na nekih 2,3 miliona. Priprema se i nacrt novog budžeta za 2023. potrebne su javne rasprava, imali smo nacrt koji je dobio saglasnost federalnog ministarstva međutim većina ministarstva nije bila zadovoljna. Nacrtom budžeta nije bila predviđena pijaca, planirali smo 300 000 maraka. Mislio sam da imamo puno više novca u budžetu, međutim u ovom trenutku i da imamo sto miliona maraka nedostajalo bi novaca, puno je izdvajanja u tom smislu, jer imamo puno uposlenih, puno ljudi je u potrebi, čak previše za ovaj prostor. Sve je potrebno ovom kantonu, rekonstrukcija fasada, krovova, kuća, ima ljudi koji još uvijek nemaju smještaj.Projekti su rješenje, već sam kontaktirao više organizacija, mnogo osoba iz našeg kraja oni to zovu ‘dijaspora iz Goražda u Sarajevu’, poslao sam im naše ciljeve, ideje, ono što je u ekspozeu i već sam naišao na ogromno povjerenje. Oni će nam biti podrška i dati nam informacije o tome koja organizacija implementira koji projekat i šta je potrebno obezbjediti da bi to implementirali.To su naši ljudi koji vole ovaj kraj i mi ćemo to iskoristiti pravovremeno, da lijepo investiramo. Taj novac neće otići u privatne džepove, sve će bit potpuno tranparentno i onako kako je definisano projektima”, kaže Ćulov.

Ministarstva su zadužena da u najkraćem roku urade analize trenutnog stanja u segmentima za koji su nadležni, ponude drugačije prijedloge i rješenja i donesu strategije koje će biti od koristi zajednici. Jedan od prioriteta je pokretanje proizvodnje peleta, čime će biti napravljene ogromne uštede.

“Oko milion maraka se izdvaja samo za institucije koje se griju na pelet i u tom smislu smo već poduzeli aktivnosti oko pokretanja proizvodnje peleta na području Ustikoline, gdje već postoji objekt (bivši Fekry) Za desetak dana očekujemo informacije da li se mogu provesti određene procedure. Sve će biti transparentno i mi ćemo odlučiti je li moguće iskoristiti postojeći objekt sa insfrastriukturom ili krenuti sa novim. To je jednostavan proces, može se brzo uraditi”, smatra Ćulov.

Pitanje svih pitanja, za Goražde pored tunela Hranjen je vodosnabdijevanje.

“Moj san je da što prije implementiramo pitanje vode, realna je opcija i postoje ogromne mogućnosti da sa izgradnjom tunela Hranjen radimo i na projektu vodosnabdijevanja. Zbog nalazišta i priča ljudi koji poznaju ovo područje najvažnije je da što prije napravimo kompletne stručne analize o lokalitetu, količinama i kvalitetu vode kako bi se ta voda maksimalno iskoristila. Gore ima puno vode koja se trenutno betonira i usmjerava u druge tokove, što nije dobro. Neophodno bi bilo drenažirati takvu vodu i sve te izvore, a imamo tri velike žile, usmjeravati izvan tunela na našu stranu. Znam da će to povećati troškove, međutim to ne bi trebao biti problem. Zakazali smo sastanke sa stručnjacima i ja sam siguran da voda više nije ideja već stvarnost. Po meni to nije stogodišnji već petstogodišnji plan jer ovim rješavamo jedno od najvažnijih pitanja, nešto najbolje što se može dogoditi Goraždu. Moramo sve opcije uzeti u obzir, građani znaju da ova opcija koja nam dolazi iz Drine nije trajno rješenje. Ukoliko se pokaže da ima više vode nego što su naše potrebe onda bi to iskoristili za hidrocentralu, tipa ratne centrale, naravno daleko kvalitetnije kako bi se proizvodila struja za potrebe cijelog kantona. Dakle, elektrifikacija javne rasvjete i to je projekat za koji morate dobiti puno saglasnosti. Nakon toga bi radili na bazenima, tražit ćemo investitore i za restoran na Rorovima (op.a popularno goraždansko izletište) za ribnjake također. To je moj san, mislim da je realan i izvodiv, tako ja vidim Goražde”, kaže Ćulov.

Obećanja kolicije

Ističe kako učešće u svim važnim projektima trebaju uzeti i građani.

“Želim uključiti sve ljude koji žele da rade, dajte da nešto postignemo, bez obzira na politiku. Mi možemo napraviti čudo jer novaca još uvijek ima puno, ali moramo izaći iz nekog nezadovoljstva, sna, pasivnog odnosa prema svemu, pokrenuti se svi, maksimalno i ovaj grad, siguran sam, može biti ljepši od bilo kojeg u BIH. Moramo stvoriti ambijent i za investitore, iskoristiti postojeće primjere dobrih praksi, omogućiti im brze saglasnosti, neophodne dozvole”, kaže Ćulov.

Ćulov navodi da ga koalicija osam stranaka potpuno podržava.

“Svi smatraju da sam dosljedan poziciji na koju sam imenovan. Nemam ama baš nikakvih zahtjeva niti pritisaka da se nešto uradi. Nekoliko puta sam prisustvovao sastancima koalicije u Goraždu sa zvaničnicima NIP-a, SDP-a, SBIH na višem nivou i obećali su da će maksimalno podržati ovaj kanton. Konkretno, Konaković je rekao da ćemo dobiti 10 miliona maraka podrške i da će svi naši projekti proći. Stav koalicije je da će prioritet broj jedan biti tunel Hranjen i tu nema zaustavljanja, to se mora raditi, to nam je obećano i idemo ka tome”, kazao je Ćulov.

Jedan je od aktera čuvenog stripa “Zaštićena zona Goražde” Joe Sacca, prvog autora u historiji novinarstva i stripa koji je svoj novinski izvještaj uobličio u crtani roman.

“Zaštićena zona je snažan dokument o političkim, kulturološkim i etničkim pitanjima. Strip Goražde- Zaštićena zona prvi put je objavljen 2000. godine na engleskom jeziku. Niko od nas nije pretpostavljao da će to biti neka knjiga o nama, ali ti Amerikanci su nevjerovatni, na osnovu mog i pričanja raje o tim dešavanjima Joe je crtao i pisao i sve skupa je ispalo fantastično. Počasni je građanin Goražda, u kontaktu smo, radili smo zajedno na još nekim projektima i ja ga uskoro očekujem ovdje, kao i mnoge druge prijatelje koji su mu dali podršku”, kaže Ćulov.

Posredstvom prijatelja iz Goražda angažovanih u međunarodnim organizacijama, BPK Goražde pružit će podršku ukrajinskom narodu dostavljanjem skica za izradu mini centrala za proizvodnju električne energije koje su korištene u periodu agresije na našu domovinu.

“Kontaktirani smo iz Evropske unije da prikupimo skice mini centrala za proizvodnju električne energije koje smo mi izrađivali u periodu agresije na našu domovinu 1992-1995.godina, kako bismo ih dostavili njima, a oni proslijedili Ukrajini jer se ukrajinski narod nalazi u sličnoj situaciji u kakvoj smo mi bili u tom periodu”, kaže Edin Ćulov.

Dodaje da na ovaj način Goražde šalje poruku solidarnosti ukrajinskom narodu uz dokaz da ovaj grad nikad nije posustao da iskaže hrabrost i inovativnost.

“Mini centrala je zapravo simbol otpora stanovnika Goražda, ali i veza između generacija koja trajno govori o Goraždu kao mjestu otpora”, kaže Ćulov.

Po struci je inžinjer mašinstva, jedno vrijeme radio je kao profesor, a 1998. godine je otišao na školovanje u SAD gdje je stekao i diplomu magistra javne uprave. Radio je za više međunarodnih organizacija, a nakon agresije na BIH, u BPK Goražde je bio na poziciji direktora Agencije za saradnju sa međunarodnim organizacijama. U posljednjih 20-tak godina radio je i i živio u Sarajevu.