Schmidt i državna imovina: Hoće li visoki predstavnik udovoljiti željama RS-a?

Tema državne imovine posebno je postala aktuelna protekle godine, nakon što je uprkos odluci Ustavnog suda BiH i odluke visokog predstavnika, lider SNSD-a i trenutni predsjenik RS-a Milorad Dodik odlučio da će ponovno krenuti u entitetsko prisvajanje državne imovine.

Već ranije osporeni Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske nedavno je ponovno usvojen, a uskoro se očekuje i rasplet u vezi aktiviranja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka.

Budući da je za očekivati da će zajednička komisija NSRS-a i Vijeća naroda RS-a utvrditi da sporni zakon ne znači i povredu vitalnog interesa te nakon odluke Ustavnog suda RS-a za koju se očekuje da je ista takva, državni Ustavni sud će ponovno morati odlučivati o pitanju državne imovine iako je to ranije već uradio.

Šta je na snazi

U BiH je na snazi Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom (inače zakon koji je donesen odlukom OHR-a) koji je tokom godina mijenjan, od kojih i posljednjom odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta od 12. aprila 2022. godine.

Zabrana raspolaganja državnom imovinom definira da se radi o nepokretnoj imovini koja pripada BiH na osnovu međunarodnog Sporazuma o pitanjima sukcesije država bivše Jugoslavije iz 2001. godine te da je to nepokretna imovina i na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša SFRJ do 31. decembra 1991. godine.

Visoki predstavnik prošle godine je odlučio dopuniti Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom na način da u nju uključi i odluke Ustavnog suda.

Radi se o odlukama o poljoprivrednom zemljištu, te o rijekama, šumama i šumskom zemljištu, a Schmidt je na taj način, slijedeći odluke Ustavnog suda BiH, dalje utvrdio specifikume državne imovine.

Time bez obzira na odredbe bilo kojeg zakona ili odluke, državnom imovinom može raspolagati samo država kao njen titular.

Samo Parlament BiH može donijeti novi zakon

Odluka visokog predstavnika u BiH iz aprila prošle godine ističe kako će zabrana raspolaganja imovinom države ostati na snazi sve dok Parlamentarna skupština BiH ne donese zakon kojim bi uredila prava vlasništva i upravljanja imovinom.

Određeno je i da visoki predstavnik može odlučiti drugačije no što to piše u privremenoj zabrani te na neki drugi način urediti problematiku državne imovine.

Ustavni sud već je dao svoje mišljenje i da je rješenje visokog predstavnika adekvatan odgovor na pomaganju procesa donošenja zakona na državnom nivou, ali vlasti iz RS-a veoma otvoreno žele da njive, šume i rijeke budu njihovo vlasništvo, iako za takvo nešto nemaju kapacitet jer entiteti nisu države.

No, u BiH je postalo sasvim normalno i prihvatljivo da se ignoriraju presude, insistira na narativu za koji se nada da će jednog dana postati zakon i nastavlja ići zamišljenim putem sve dok se ne dođe do onih koji bi izdali državu zarad kratkoročnih ličnih ciljeva.

Lične kompetencije i namjere visokog predstavnika u BiH sa razlogom su dovedene u pitanje, posebno nakon što su i njemački mediji počeli objavljivati priče o potencijalnoj umješanosti u afere, pa sve do pokušaja rehabilitacije nacističkih pukovnika.

Stoga je bh. javnost, barem u dijelu kojemu je stalo do države, s razlogom zabrinuta u smislu najave da će se Schmidt nastaviti baviti državnom imovinom, posebno nakon što se proslavio izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH iz oktobra prošle godine cementirajući političku poziciju HDZ-a.

Na taj način niko nije siguran šta bi “rješavanje blokada” u vezi državne imovine moglo donijeti tokom ove godine, posebno uzimajući u obzir želje SNSD-a.

“Sve te priče o tome da sam postigao tajni dogovor sa Dodikom su besmislice. Moram donijeti odluke o državnoj imovini. Blokirao sam ranije odluke NSRS koje se odnose na to. Nažalost, Dodik igra igru u kojoj ističe da je državna imovina pitanje egzistencije RS-a. To je također besmislica”, kazao je Schmidt.

Šta će Schmidt uraditi?

Nekoliko je potencijalnih scenarija rješavanja pitanja državne imovine, od kojih neki imaju veze sa Schmidtom.

Prvi scenariji je da će nova većina u Parlamentarnoj skupštini BiH postići dogovor i usvojiti Zakon o državnoj imovini kojim će, ako ništa, pokušati riješiti to dugogodišnje pitanje.

Drugi scenarij je da će Schmidt dalje razraditi svoju odluku pa će odrediti i pravo raspolaganja nad određenim dijelom imovine čime će entiteti dobiti dio onoga što žele.

Tako će se “otkočiti” neki projekti na kojima RS insistira, a mogućim izmjenama propisa rada Komisije za koncesije BiH moguće je i da se uspostavi veća prohodnost u donošenju odluka kako bi se počelo i sa realizacijom projekata poput hidroelektrane Buk Bijela.

U trećem slučaju, Ustavni sud BiH će morati razmatrati ono što je u suštini isti Zakon o nepokretnoj imovini RS-a i ponovno ga staviti van snage.

Ono što zabirnjava u slučaju visokog predstavnika je njegova podložnost da utjecajne skupine na njega izvrše utjecaj jer je za njega pozicija u BiH samo posao.

“Ako bih radio svoj posao ovdje, a da me ne kritikuju, onda bolje da tražim novi posao. 15 godina u ovoj državi sve grupe su radile na izbornoj reformi”, komentirao je jučer Schmidt.

Ukoliko pratimo logiku takve izjave visokog predstavnika, znači li to i da će nakon više od 20 godina pokušaja dogovora o pitanjima države imovine, baš on biti taj koji će omogućiti da se to pitanje “riješi”?

Posebno i s razlogom zabrinjava ono što bi moglo biti suština takve odluke kojom bi SNSD poput HDZ-a mogao dobiti ono na čemu insistira, jer smo u proteklome periodu svjedočili da se politike koje rade na otvorenom pokušaju destrukcije BiH ne sankcioniraju, iako visoki predstavnik na takvo nešto ima pravo.