Žene u cijelom svijetu još se bore s raznim predrasudama, diskriminacijom, i dalje manje zarađuju od muškaraca, a često su izložene seksualnom uznemiravanju, mobingu i zlostavljanju.

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. vijeka u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših uvjeta za rad.

Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. marta 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestovale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Protesti 8. marta događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.

Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale, te ustanovila “Međunarodni dan žena” na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.

Sljedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo više od milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Početkom Prvog svjetskog rata žene širom Evrope su 8. marta 1913. održale demonstracije za mir.

Godina 1975. proglašena je Međunarodnom godinom žene, a UN je službeno počeo obilježavati Međunarodni dan žena.

Žene u BiH i drugim republikama bivše države dobile su pravo glasa 1945. godine, a posljednja zemlja u Evropi koja je uvela pravo glasa ženama 1972. godine bila je Švicarska.

Osmi mart je postao i još jedna prilika muškarcima da iskažu ljubav i poštovanje prema ženama. Redakcija Faktora svim damama čestita Dan žena.

Faktor