RTV BPK
Optužnica protiv 13 pripadnika Armije RBIH, u Goraždu ne ostavlja nadu da postoji pravda.
S razlogom, zbog težine navoda optužnice u kojoj se, između ostalog, pominje učinjenje krivičnih djela genocida, ali i činjenice da do danas niko nije odgovarao za počinjene zločine u gradu koji s pravom nosi epitet grada heroja, zbog nevjerovatnog otpora agresiji na RBIH.
Jedini slobodan grad na Drini, utočište hiljadama izbjeglica iz etnički očišćenih Foče, Višegrada, Čajniča i drugih gradova Istočne Bosne, pod opsadom 1.336 dana, bez struje, vode i hrane, granatiran, grad u kojem su počinjena masovna ubistva civila i djece, unazad deset godina kontinuiranim procesuiranjem njegovih branilaca nastoji se prikazati gradom ratnih zločinaca.
Ko su ubice djece u Goraždu?
Svima u Goraždu odavno je jasno da se istina o devedesetim nastoji prikriti i iskriviti jer se sudi onima koji su branili goli život, te da su i posljednje u nizu optužnica dobri osmišljeni pokušaji promjene karaktera rata u Bosni i Hercegovini izjednačavanjem žrtve i zločinca.
Paradoksalno je da se niko ne bavi, primjerice masovnim ubistvima djece u Goraždu iako su okolnosti pod kojima su ubijena i sve činjenice dokumentovane u knjizi Muamera Džananovića iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Tokom opsade Goražda ubijeno je, poginulo i ranjeno više od 7.000 osoba, od čega više od 550 djece, među kojima je ubijeno najmanje 120 djece. Među ubijenom djecom čak 40 posto ih je predškolskog uzrasta, a masovna ubistva djece počinjena su u prvim mjesecima rata.
Srbija je sigurna kuća za one koji su presuđeni ili optuženi za najteže zločine počinjene u BiH devedesetih, onih koji su izdavali naredbe o ubijanju civila, u slučaju Goražda jedinog optuženog Brane Petkovića ili Duška Kornjače u slučaju Čajniča te drugih.
Optuženi većinom nedostupni organima gonjenja
Prema podacima Misije OSCE u BiH iz septembra 2022. u Srbiji se krije 44, u Hrvatskoj 38, a 19 optuženih se krije u državama Crna Gora, Švedska, Švicarska i Francuska, što je ukupno 101 osoba.
“Bosna i Hercegovina ima sporazume sa Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom o izručenju optuženih za krivična djela, ali su optuženi za ratne zločine izuzeti iz sporazuma. Neprocesuiranje ili nedovoljno procesuiranje krivičnih djela ratnih zločina višegodišnji je problem u Bosni i Hercegovini. Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina predviđa rješavanje prioritetnih i najsloženijih predmeta do 2023., međutim nikad nije formirano tijelo koje bi trebalo nadzirati provođenje strategije jer član tog tijela iz entiteta Rs nije dobio podršku za članstvo. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine može raditi i bez funkcionalne Strategije, ali bez obzira na to, nije poduzelo adekvatne korake u stotinama slučajeva, gdje je Haški tribunal pronašao dovoljno dokaza za podizanje optužnice. Posebno je izražen pravosudni zastoj u procesuiranju bivših pripadnika tzv. VRS. Rezultati po tom pitanju su gotovo pa poražavajući”, ističe Ermin Kuka, iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Kuka podsjeća da je izvršen prenos nadležnosti sa Haškog tribunala na Sud Bosne i Hercegovine – A lista, sa imenima 848 osoba, gdje je pribavljeno dovoljno dokaza za podizanje optužnica međutim poseban problem je što je značajan broj tih osoba nedostupan pravosudnim organima.
Prema podacima VSTV-a 2022. godine, u svim tužilaštvima registrirano je 4.099 osoba u 465 predmeta koji čekaju na procesuiranje, a protiv 2.752 njih se još ne vodi istraga. Predmeti ratnih zločina se u Bosni i Hercegovini procesuiraju na državnom, entitetskom, kantonalnom nivou, te nivou Brčko Distrikta. Jedina ohrabrujuća činjenica je da krivična djela ratnih zločina ne zastarijevaju. Do 2022. sudovi u Bosni i Hercegovini donijeli su presude u oko 600 predmeta ratnih zločina, a godišnje se, u prosjeku, riješi 42 predmeta.
Upravo je na primjeru Goražda sporno djelovanje Tužilaštva u BiH, koje procesuira manje složene predmete, vrši fragmentaciju predmeta radi ispunjavanja normi, istražuje i procesuira isključivo Bošnjake mijenjajući suštinu i karakter ratnih dejstava na ovom području.