RTV BPK
Fondacija “Istina za Goražde” i udruženja civilnih žrtava iz nekada zaštićenih zona UN-a, Srebrenice, Žepe, Goražda, Sarajeva, Bihaća i Tuzle uputila su otvoreno pismo na adresu generalnog sekretara UN-a H.E. António Manuel de Oliveira Guterres, nakon protesta u Sarajevu održanih 21. augusta pred Tužilaštvom BIH zbog progona branitelja, historijskog revizionizma i negiranja haškog naslijeđa.
“Kao što znate,16. aprila 1993. godine Rezolucijom 819 Vijeća sigurnosti UN-a, Srebrenica je proglašena zaštićenom zonom UN, a 6. maja 1993. godine Rezolucijom 824 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda zaštićenim zonama su proglašeni Sarajevo, Žepa, Goražde, Tuzla i Bihać. Obraćamo Vam se u ime žrtava zaštićenih zona UN-a, prisiljeni na to zbog skandaloznih i nepravednih optužnica Tužilaštva Bosne i Hercegovine kojima se negira naslijeđe Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju”, ističe se u pismu.
U pismu se navodi da od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, u BIH ne postoji niti jedna optužnica za opsadu zaštićenih zona UN-a, a da je s druge strane stotine osoba iz zaštićenih enklava krivično gonjeno zbog navodnih ratnih zločina.
“Oni se optužuju i procesuiraju, dok se zločinci koji su nas držali u opsadama i svakodnevno ubijali u zaštićenim enklava slobodno kreću u BIH i regionu. Oni su zaštićeni u Srbiji, ali su zaštićeni i od Suda i Tužilaštva BIH. Tužilaštvo BIH nikada nije procesuiralo niti jednog snajperistu koji je ubijao građane Sarajeva, kao ni one koji su svakodnevno ispaljivali na stotine granata po Sarajevu. Pogotovo nikad nije odgovarao ni jedan komandant srpske vojske koja je Sarajevo držala pod opsadom. Tužilaštvo ignoriše naslijeđe Haškog tribunala u kome je upravo Sarajevo među najbolje dokumentiranim haškim predmetima. U Haagu su utvrđena sva imena komandanata, minobacačlija, snajperista koji su ubijali Sarajevo, ali tužioce Tužilaštva BiH to ne zanima, kao ni opsade drugih zaštićenih enklava”, istaknuto je.
Od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazima isključivo su krivično gonjeni oni koji su u zaštićenim enklava pružili otpor zločinu i fašizmu i koji su dali svoj doprinos u odbrani enklava, ističe su u pismu.
Podsjećaju da je Vijeće sigurnosti UN-a rezolucijama 1503 i 1534 podržalo formiranje i rad Odjela za ratni zločin Tužilaštva i Suda BIH što je bio i osnovni uslov završetka rada Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, ali da danas Tužilaštvo i Sud BiH ponosno ističu da nisu procesuirali niti jednu osobu zbog opsade Sarajeva te podsjećaju da je Tribunal u Hagu presudio ključne pojedince, komandante Vojske Republike Srpske, za opsadu Sarajeva, na čelu s Ratkom Mladićem i Radovanom Karadžićem.
“Ponosno ističu da nisu procesuirali zločin nad više od 120 ubijene djece UN-ove zaštićene zone Goražde, niti najteže zločine opsade u enklavama Srebrenica, Bihać, Žepa i Tuzla. Tužilaštvo i Sud BIH izdali su ideju UN-a o formiranju odjela za ratni zločin u BiH koji su trebali i morali preuzeti haško naslijeđe. Podržavamo višedecenijske izvještaje predsjednika i glavnih tužilaca MKSJ/MICT-a upućene Vijeću Sigurnosti UN-a u kojima su Ujedinjene nacije obavještavane o svim blokadama i opstrukcijama u BiH i regionu procesuiranja ratnih zločina, o negiranju haških presuda i glorifikaciji ratnih zločinaca”, napisali su.
Dodaju da su UN ostale nijeme na sva upozorenja i pozive na intervenciju.
“Od Vas očekujemo i tražimo da se na posebnoj sjednici Glavne skupštine i Vijeća sigurnosti UN-a razmotre višedecenijski izvještaji MKSJ /MICT-a, kao i svih visokih predstavnika za BIH o opstrukcijama Srbije i Hrvatske u procesuiranju ratnih zločina i zaštiti ratnih zločinaca.Očekujemo i tražimo da se razmotri rad Tužilaštva i Suda BIH i politika optuženja koja je u potpunoj suprotnosti sa radom i naslijeđem MKSJ/MICT. Očekujemo i tražimo od Vas da podržite zaključke sa naših protesta u Goraždu i Sarajevu”, ističu potpisnici.
Također, predstavnici žrtava zaštićenih enklava UN-a iz Sarajeva, Goražda, Žepe, Srebrenice, Tuzle i Bihaća traže i očekuju hitan sastanak sa generalnim sekretarom UN-a kome su uputili poziv da posjeti BIH i da se uvjeri u istinitost navoda u pismu”.