Goraždanski “Juriš na snove”: Predstavljen film o jedinstvenoj zbirci poezije štampanoj u ratu

U Domu mladih goraždanskog Centra za kulturu priređena je pretpremijera dokumentarnog filma “Juriš na snove” autorski rad Munevera Perle i Almira Hukića.

Oni donose priču o jedinstvenoj zbirci poezije koja je štampana u ratnom Goraždu 1995.godine, u svega 50 primjeraka, a simboličan je odgovor goraždanskih pjesnika na stanje beznađa tokom opsade grada duge 1336 dana.

Film “Juriš na snove” je dokumentarno igranog žanra sa umjetničkim nabojem lirsko- poetskog karaktera. U njemu se tananim umjetničkim nitima plete priča o goraždanskim pjesnikinjama i pjesnicima u ratnom periodu 1992 – 1995.godina.

“Ovo je priča o jedinstvenoj zbirci poezije koja je nastala u vremenu kada je trebalo i hrabrosti i snage i ljubavi da bi se sanjalo i pisalo bezvremenske stihove o dobroti. O vjerovanju, istini, ljubavi. I danas ovim našim gradom hode ljudi u čijim srcima treperi kao laptirova krila sve ono što poručuju stihove te zbirke. Ljudi koji nastavljaju da jurišaju na snove, uprkos svemu i stvaraju umjetnička čuda”, istakao je ovom prilikom novinar Slavko Klisura.

Film “Juriš na snove” je i istinska posveta humanosti, poziv na odbranu sjećanja i umjetničkog stvaranja i u ovom vremenu, ali i poziv da i danas treba jurišati na stare i neke naše nove snove, poruka je iz Goražda.

“Moram spomenuti zrelost tih mladih ljudi koji su pisali u vremenu rata, kako pišu o ratu na drugačiji način, da se on ne primjeti a sama poezija je bila kao neko utočište. Naše sklonište je bila Umjetnička radionica 073 M u tadašnjem Centru za kulturu, gdje smo mi išli da bi nam dalo snage i da bi se izborili sa svim nedaćama tog vremena. Radeći na ovom filmu otkrivali smo takve misli, tako jake poruke, a sam taj čin umjetničkog stvaranja u tom vremenu bio je daleko veći nego danas, i to je zaista fenomen”, kaže Munever Perla, autor filma i jedan od deset autora čiji su stihovi našli mjesto u zbirci.

Konceptualno, film čine dvije dimenzije. Prva je historijskog značaja jer je film svjedok i čuvar tog vremena i čina koji i danas ima nemjerljivu vrijednost.

Druga dimenzija ovog filma je kulturološkog karaktera i značaja. Priča o tome kako i u teškom vremenu mogu da se stvaraju umjetnička djela i brani umjetnost. Film oslikava snagu, maštu, duh jednog bića, jednog etnosa, iskazanog kroz poeziju. Zadaća mu je da pokaže snagu duha i vjere u život u uslovima kada se sve bilo urotilo protiv života.

U filmu koji će premijerno biti prikazan u programu goraždanske televizij na dan oslobođenja grada 18.septembar, predstavljeno je deset autora, od kojih tri nažalost više nisu među živima, Ibro Čustović, Samer Veljan i Senad Pezo.