Keramičke cijevi za vodovod pronađene na lokalitetu Podvranovina datiraju iz osmanskog perioda

Zavičajni muzej Goražde u posjedu je zanimljivog artefakta. Keramičke cijevi za vodovod ili čunkovi pronađeni na lokalitetu Podvranovina datiraju iz osmanskog perioda.

Kustos Zavičajnog muzeja Admir Džemidžić napominjje da ih je prilikom pripreme terena za izgradnju vikendice pronašao  vlasnik parcele, koji ih je donirao muzeju.
Dodaje da su pronađena  tri čunka – keramičke cijevi za vodovod kojima je voda sa izvorišta u Podvranovini dovođena u naselje Deševa,gdje je u Osmanskom periodu, smatra se, postojao vjerski objekat u 17. stoljeću, što još nije dokazano.
„ To će neka buduća istraživanja odgonetnuti ali uglavnom cijevi su rađene od gline i i postoji tzv. ženski i muški dio koji su se spajali pastom lučumom koja je pravljena od pamuka i mrvljenog gašenog kreča, gdje bi se ti spojevi dobro uvezali i ne bi bilo gubitka vode. Na cijevima se vidi baza takođe rađena od gašenog kreča, sitnih kamenčića i pijeska da ne bi došlo do ulijeganja tih cijevi, tako da su imali jedan savremeni sistem snabdijevanja pitkom  vodom u ovom slučaju i ovo je jedan pravi dokaz da je sve tada bilo organizirano“ – pojašnjava Džemidžić.
Dodaje da ovaj pronalazak još jednom potvrđuje i da se vodilo računa o kvalitetu života u tom periodu.
„ Možemo to gledati i sa religijskog aspekta jer nova vjera koja dolazi u postsrednjevjekovnom periodu, nakon pada Bosanskog kraljevstva, zahtjeva i pranje pet puta dnevno odnosno uzimanje abdesta, tako da je u svim objektima trebalo dovesti pitku i čistu vodu. Ovakve cijevi pronađene su i na Hranjenu i u Osječanima i u Prači pored Semiz Ali-pašine džamije gdje je postojao i hamam koji je imao i podno zagrijavanje prostorija, što je sistem koji je preuzet od starih Rimnjana, a vjeruje se da je tu voda dovedena nekih kilometar i po od samog hamama“ – kazao je Džemidžić.

Naglašava da dužina čunkova varira od 36 – 37 cm te da su veoma  precizno izrađeni. Zavičajni muzej Goražde zahvaljuje vlasniku na donaciji a kustos napominje da su pored keramičkih postojali i drveni čunkovi  tzv. Tomruci. Rađeni su od borovog drveta inažalost na našem području nema sačuvanih.