Prezentacija projekta održana je u hotelu Igman koji se tada otvarao. Poslije toga su, kako se prisjeća Hrenovica, Pretisu i UNIS-u dolazile ponude za taj rad.
Kaže da je pokušavao predložiti određena rješenja kad je bio u Vladi Kantona Sarajevo, ali da su mu rekli da “pametuje”.
Foto: I. L./Klix.ba
“Nisu to nikakva pametovanja. To je toliko jednostavno. Uhvatite se u koštac. Formirajte tim za krizu. Ovo je kriza veća od rata. Ovo se pojavljuje svake godine dva – tri mjeseca u zimskom periodu. Ova posljednja tri dana bila su nepodnošljiva”, kazao nam je.
Kazao nam je kako je studija otkrila nekoliko mehanizama za otklanjanje magle, ali da bi se ti mehanizmi mogli koristiti, prvo je potrebno da se smog smanji barem za 20 posto.
Neke od preporuka koje je dao za otklanjanje smoga su davanje podsticaja građanima za vjetroelektrane, izgradnja peletare, prelazak na plinsko grijanje, ali i rušenje nelegalno izgrađenih zgrada.
Osvrnuo se na rušenje zgrada.
Osvrćemo se na maglu za koju Hrenovica kaže da je sama po sebi zdrava i da bi jednom helikopteru ili dronovima bilo potrebno svega nekoliko minuta da pomoću leda ili propana očisti aerodrom.
“To se zove nukleacija, ona se može obaviti putem čvrstog leda ili propana. Led se usitni, ubaci u jedan ventilarot i on ga baca. Maglu možete rasprišiti kući, dva metra. Upravo takvu opremu s propanom je kupio Aerodrom Sarajevo poslije 1983. godine. Ja ne znam da li su oni ikad probali ovo uraditi. To se obavlja tako što se podigne mali avion, koji se može podići i kroz maglu. On leti dvije – tri minute, pušta propan i ispod njega se 60 metara razvodnjava. Isto se može i s helikopterom. Mi smo baš helikopter koristili tokom projekta”, kazao je.
Posipanje kalcium hlorida po asfaltu je također jedna od opcija koju preporučuje Hrenovica. Kaže da je to nešto skuplje, ali da “novac vrijedi potrošiti”.
Osvrnuo se još jednom na to kako bi se i gdje mogla primjenjivati nukleacija koja stvara kristalizaciono jezgro.
“To se može raditi naprimjer na Ilidži. Dovoljno je da na tom dijelu krene nestajati magla. Dovoljno je, naprimjer, da 10 suhih ledova montiramo na Trebeviću i ja vam kaže da će se brzo do Vijećnice progledati”, kazao nam je.
Smatra da bi ovo rješenje, posebno za aerodrom, bilo vrlo jeftino.
“Ne znam šta aerodrom trenutno ima od opreme, ali treba staviti u funkciju. Dole nema industrije, nema zagađenja”, objašnjava.
Postoje, kako kaže, i mehanička odvajanje pomoću rijetkih žica i najlonskih vlakana.
“Sad da stavimo jednu tanku, prozirnu žicu za fasade na Bentbaši, sav zrak zagađen s maglama koji prolazi tuda, od njega bi se na tim rijetkim žicama pravio kondenzat. On izaziva kristalizaciono jezgro i ono samo počne padati. Znači, morate inicirati nešto, s hemijom, s hloridom…”, objašnjava Hrenovica.
Rekao nam je i to da bi hidrocentrale mnogo pomogle u borbi protiv magle.
“Da su na Miljackoj napravljene hidrocentrale, one bi pomogle oko magle – 0,1 posto po kvadratnom metru, pa vi izračunajte”, kazao je.
Na kraju, zaključio je da bi spas za ljude bio da hodaju s maskama tokom dana kad je zrak naročito nezdrav.
klix.ba