UTVRĐEN NACRT ZAKONA O DJELATNOSTI PSIHOLOGA U FBiH

Vlada Federacije BiH danas je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva
rada i socijalne politike utvrdila Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u FBiH. Ovim zakonom uređuju se
pravo psihologa na samostalno obavljanje poslova u struci, pripravnički staž, stručni ispit i izdavanje licence,
prava i obaveze psihologa i korisnika njihovih usluga, način obavljanja djelatnosti psihologa, komora
psihologa, te nadzor nad obavljanjem djelatnosti psihologa kao djelatnosti od interesa za Federaciju.
U razlozima za donošenje ovog zakona, među ostalim, navedeno je da rad psihologa ima direktne
implikacije na mentalno zdravlje i kvalitetu života ljudi, porodice i šire društvene zajednice. Ističe se da je
zbog nepostojanja zakonskog okvira za djelovanje psihologa u Federaciji, društvo suočeno sa ozbiljnim i
dugoročno štetnim posljedicama. Obrazloženo je da se zbog toga u praksi događa da dijagnostiku rade
nestručna lica koja ne posjeduju psihološke testove i tehnike kako bi izveli stručno odgovorne zaključke.
Dostupnost psiholoških mjernih instrumenata nestručnim licima, kako se naglašava u obrazloženju, dovodi u
opasnost lica kojima je potreban stručni psihološki, psihijatrijski i psihoterapijski tretman (potencijalno
suicidalna i psihotična lica, lica s poteškoćama u razvoju, lica s profesionalnim oboljenjima i drugo).
Predlagač napominje da su zbog sve češće zloupotrebe i dostupnosti testova nestručnim i neadekvatno
obrazovanim licima bez mogućnosti njihove, zakonski kontrolisane upotrebe u našoj zemlji izdavači testova iz
regije počeli odbijati prodaju testova za psihologe iz BiH kako bi zaštitili autorska prava, a na osnovu
saznanja o kršenju zakonskih i etičkih odredbi, te zloupotreba korištenja i distribucije testova od strane lica
koja ne posjeduju dodiplomsku izobrazbu iz psihologije. Nadalje, ističe se da je Zakon o djelatnosti psihologa
zakonski osnov za pokretanje daljih aktivnosti za pripremanje, distribuciju i kontrolu korištenja adekvatnog
psihološkog instrumentarija.
Obrazloženo je i da je jedna od najvećih opasnosti zloupotrebe i nestručnog rada s psihološkim
mjernim instrumentima prisutna kod izdavanja ocjene za dozvolu nošenja oružja, kod procjene sposobnosti za
obavljanje visoko rizičnih i zahtjevnih profesija, kod forenzičke psihološke ekspertize i vještačenja za potrebe
sudova i tužilaštava. Također, bez Zakona o djelatnosti psihologa, objavljivanje naučnih radova iz psihologije
znatno otežano. Osim toga, studenti psihologije odmah nakon studija se susreću s problemom, jer ne postoji
regulativa za obavljanje pripravničkog staža psihologa. Predlagač Nacrta zakona ukazuje i na to da u
Federaciji ne postoji regulisana ni privatna psihološka praksa, pa psiholozi koji žele privatno obavljati svoju
djelatnost istu registruju kao „obrtničku i srodne djelatnosti“. Uz to, u Federaciji ne postoji jedinstveni registar
psihologa što onemogućava planiranje potreba društva za psiholozima, kao i optimalno iskorištavanje
postojećih potencijala psihologa.
U zaključku obrazloženja navedeno je da je relevantnost i opravdanost donošenja Zakona o djelatnosti
psihologa u FBiH neupitna, budući da bi se uspostavljanjem jasnog pravnog okvira za obavljanje ove
djelatnosti u Federaciji riješio čitav niz uočenih problema u ovoj oblasti, te bi se unaprijedila kvaliteta
psiholoških usluga i zaštitili kako korisnici usluga, tako i njihovi pružaoci.
Dodatnu podršku donošenju ovog zakona predstavlja i zaključak Predstavničkog doma Parlamenta
FBiH od 2.12.2020. godine, kojim je Vlada FBiH zadužena da isti pripremi i uputi ga u parlamentarnu
proceduru.
Nacrtom zakona propisano je da su psiholozi, koji do dana stupanja na snagu ovoga zakona obavljaju
svoju djelatnost u skladu s propisima o obrtu i srodnim djelatnostima, dužni djelatnost i registraciju, kao i
druga pitanja vezana za naziv i djelatnost uskladiti sa odredbama ovoga zakona u roku od godinu dana od
dana njegovog stupanja na snagu.

2

IZABRANA PRIVATNA PREDUZEĆA ZA SUBVENCIONIRANJE
KUPOVINE ELEKTRIČNIH AUTOMOBILA

Vlada Federacije BiH donijela je danas dvije odluke o izboru ukupno 51 privatnog preduzeća,
korisnika sredstava u ukupnom iznosu od 469.000 KM utvrđenih Budžetom FBiH za 2023. godinu
Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije iz Tekućih transfera i drugih tekućih rashoda –
subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima – poticaji pri kupovini električnih automobila.
Prva odluka odnosi se na 22 preduzeća, korisnika ovih sredstava u iznosu od 244.000 KM za prvi
kvartal, odnosno period od 5. juna do 5. oktobra ove godine, a druga na 29 preduzeća, korisnika ukupno
225.000 KM za drugi kvartal, odnosno period od 5. oktobra do 11. decembra ove godine. Sredstva su
odobrena u vidu subvencije za kupovinu ukupno 60 novih automobila (30 po kvartalu), koji su isključivo na
električni pogon, kao i hibridnih automobila sa električnim motorom i motorom sa unutrašnjim
sagorijevanjem.
Izbor je izvšen nakon provedenih javnih poziva po Programu utroška sredstava tekućih transfera
privatnim preduzećima i poduzetnicima pojedincima. U toku prvog kvartala od objave Javnog poziva,
Komisija za selekciju je konstatovala da je pristiglo ukupno 28 zahtjeva za 38 automobila od kojih su 22
zahtjeva formalno ispravna. U toku drugog kvartala od objave Javnog poziva, Komisija je konstatovala da je
pristiglo ukupno 30 zahtjeva za 31 automobil od kojih je 29 ispravnih.
Subvencije se kreću u iznosima od 5.000 KM, 7.000 KM i 10.000 KM.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će sa korisnicima sklopiti ugovore o dodjeli
poticaja, sa definisanim pravima i obavezama ugovornih strana i bit će uplaćena na račune izabranih
korisnika.
Za realizaciju ovih odluka zadužena su federalna ministarstva energije, rudarstva i industrije, te
finansija, svako u okviru svoje nadležnosti, a odluke stupaju na snagu narednog dana od dana objavljivanja u
Službenim novinama Federacije BiH.

DATE PRETHODNE SAGLASNOSTI U POSTUPKU IZDAVANJA ENERGETSKIH DOZVOLA ZA
IZGRADNJU FOTONAPONSKIH ELEKTRANA „LIWNO“ NA LOKALITETU POLOG
Vlada Federacije BiH usvojila je informacije i dala prethodne saglasnosti Federalnom ministarstvu
energije, rudarstva i industrije u postupku izdavanja energetske dozvole privrednom društvu Pozitron d.o.o.
Mostar za izgradnju fotonaponskih elektrana „Liwno 1“, Liwno 2“, „Liwno 3“, „Liwno 4“, „Liwno 5“ i
„Liwno 6“, instalisane nazivne snage 4,5 MW, odobrene snage priključenja 4,5 MW, planirane godišnje
proizvodnje električne energije od 8,221 GWh, koja se planira graditi na lokalitetu Polog, Grad Mostar.
U informaciji Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, između ostalog, navedeno je da
je kod izgradnje svake fotonaponske elektrane predviđeno postavljanje po 7.776 modula pojedinačne snage
700 Wp, što bi značilo ukupnu instalaciju 5.443,2 kWp.
Također je navedeno da će razvoj fotonaponskih elektrana “Liwno” biti od opšteg značaja kako za
lokalnu, tako i za regionalnu zajednicu. Pored prihoda, ostvarilo bi se i smanjenje emisije CO2 u iznosu
većem od 3.5T u odnosu na elektrane koje za proizvodnju električne energije koriste kruta goriva. Također,
ovim konceptom bi se ostvarile i uštede na emisijama polutanata SO2, NOx i čvrstih čestica.
U informaciji se navodi da je razvoj projekta ove vrste i veličine od kapitalne važnosti za Grad
Mostar.