RTV BPK
Za portal Klix.ba govorio je direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka Dragoljub Reljić, koji je podsjetio na suštinsku važnost prava na zaštitu ličnih podataka te objasnio kako reagovati u slučaju sumnje na povredu ovog prava.
“Zaštita ličnih podataka jedno je od temeljnih vrijednosti svakog demokratskog društva i aspekt ljudskih prava kojem se poklanja velika pažnja, a ima za cilj zaštitu privatnog života u prikupljanju, obradi i korištenju ličnih podataka. Pravo na zaštitu ličnih podataka je ujedno pravo zaštite legitimnih interesa građanina (pojedinca) koje se odnosi na sprečavanje i sankcioniranje nezakonite obrade ličnih podataka građana koje je zajamčeno međunarodnim i nacionalnim propisima”, razjasnio je Reljić.
Podsjetio je na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama čijim je članom 8 propisano pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, doma i prepiske, te da se javna vlast ne miješa u vršenje ovog prava, osim ako je takvo miješanje predviđeno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom društvu.
Statistički podaci za 2023. godinu
Istaknuo je da Agencija u prošloj 2023. godini bilježi 290 prigovora, među kojim 55 protiv javnih organa, 120 protiv pravnih lica, 105 protiv fizičkih lica te 10 protiv udruženja.
Ukupno su riješena 103 prigovora iz 2023. godine.
Dato je 149 mišljenja, pri čemu se izdvajaju 63 mišljenja data fizičkim licima, 50 mišljenja data javnim organima, 31 mišljenje dato pravnom licu i jedno mišljenje međunarodnoj organizaciji.
Kada je riječ o prekršajnim nalozima zabilježeno je da je izdato ukupno njih 17, od kojih je za sedam prekršajnih naloga prihvaćena odgovornost i uplaćeno je 50 posto kazne. Za osam prekršajnih naloga je zatraženo sudsko odlučivanje, za dva je prekoračen rok za plaćanje.
Ukupno u 2023. godini je uplaćeno 21.150 KM na ima izrečenih kazni, a 10.000 KM po presudi suda. Ukupno je za prošlu godinu naplaćeno 31.250 KM, potvrđeno je iz Agencije za zaštitu ličnih podataka.
U slučaju sumnje na ugroženost prava na zaštitu ličnih podataka podnijeti prigovor Agenciji
Reljić je napomenuo da ukoliko osoba utvrdi ili čak posumnja da je došlo do zloupotrebe identiteta treba da se obrati nadležnoj instituciji kako bi se utvrdilo da li je stvarno došlo do određene zloupotrebe podataka, odnosno da li ima element kaznenog djela. Prvenstveno, ukoliko smatraju da im je ugroženo pravo na privatnost građani mogu podnijeti prigovor Agenciji.
Također, navodi da ukoliko postoji sumnja u povredu zaštite ličnih podataka, građani se mogu direktno obratiti Agenciji sa upitom iz koje će dostaviti odgovor građanima konkretnim mišljenjem ili odgovorom.
Ugroženost ličnih podataka djece
Treba imati u vidu da kad je riječ o zaštiti ličnih podataka, djeca su posebno osjetljiva grupa, a naročito kada su u pitanju moderne tehnologije, odnosno društvene mreže.
“Napominjemo da prije objave bilo kojeg ličnog podatka na Internetu, npr. Facebooku, svaki građanin mora imati na umu da onog trenutka kada objavi taj podatak, više nije vlasnik navedenog podatka (svi imaju pristup tom podatku). Posebno je neodgovorno kada roditelji bez ikakve osnove na Internetu i društvenim mrežama objavljuju lične podatke o svojoj djeci kao što su fotografije, imena djece, ime škole ili vrtića u koju idu, mjesta gdje slave rođendane i slično te, također, neodgovorno je ako roditelji znaju da djeca objavljuju svoje podatke takvog tipa te to toleriraju”, konstatirao je Reljić.
“Kazne koje može izreći Agencija vezano za nezakonitu obradu osobnih podataka variraju u rasponu od 10.000 do 100.000 konvertibilnih maraka za kontrolora, od 200 do 15.000 za odgovornu osobu u kontroloru, te od 100 do 10.000 zaposlenik u kontroloru”, istaknuo je Reljić.
Podsjeća da su na osnovu Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) propisane maksimalne kazne do 20 miliona rura ili 4% godišnjeg prometa na svjetskom nivou što je bitna razlika u odnosu na tekuće zakonodavstvo koje je na snazi u Bosni I Hercegovini.
Poziv nadležnim institucijama da pristupe proceduri donošenja novog Zakona
“Ovim putem i napominjemo da Bosna I Hercegovina još uvijek nema usuglašeno zakonodavstvo sa GDPR-om. Što se tiče donošenja novog Zakona o zaštiti ličnih podataka, Agencija je provela određene aktivnosti vezane za usuglašavanje navedenog Zakona sa GDPR-om. Još 2018. Agencija je pripremila prijedlog novog Zakona o zaštiti ličnih podataka, te je isti dostavljen posebno formiranoj Interresornoj radnoj grupi za izradu nacrta Zakona”, podsjetio je Reljić.
Agencija je, također, imala svog člana u Interresornoj radnoj grupi.
“Po okončanim aktivnostima nacrt novog Zakona o zaštiti ličnih podataka dostavljen je nadležnom Ministarstvu civilnih poslova (kao formalnom predlagaču) na dalje postupanje što je uključivalo javne konsultacije i pribavljanje potrebnih mišljenja nadležnih institucija”, objasnio je.
Međutim, s obzirom da do danas nije donesen novi zakon, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je krajem prošle godine formiralo novu Interresornu radnu grupu koja je započela sa radom na doradi nacrta Zakona.
“U ovom trenutku ne možemo predvidjeti kada će nacrt novog Zakona o zaštiti osobnih podataka biti kompletiran i upućen u parlamentarnu proceduru usvajanja. Stoga ovogodišnjim Danom zaštite podataka pozivamo nadležne institucije da pristupe proceduri donošenja novog Zakona usklađenog sa GDPR-om”, potaknuo je Reljić.
klix.ba