RTV BPK
FOTO: Shutterstock
Čak ni oni koji najviše brinu o zdravlju možda neće prepoznati namirnice u njihovim kolicima za kupovinu koje spadaju u ultra-prerađenu hranu.
Opće pravilo nalaže da se hrana s pet ili više sastojaka klasifikuje kao ultra-prerađena, što znači da je izmijenjena u odnosu na svoje prirodno stanje.
“Potrošnja UPF-a direktno je povezana s gojaznošću, višim holesterolom, kardiovaskularnim bolestima i visokim krvnim pritiskom”, kaže nutricionista Daisy Nicomanis.
Ove namirnice izazivaju upale u tijelu, zbog većeg sadržaja šećera i soli.
“Pored toga, naša tijela možda neće prepoznati aditive u ovoj hrani, što može uzrokovati upalni odgovor”, dodaje ona.
Gledajući u svoje kuhinjske ormariće, naći ćete mnogo artikala koji su ultra-prerađeni, od žitarica za doručak do gaziranih pića, slatkiša i kobasica.
Moglo bi se činiti neodoljivim pokušati napraviti velike promjene, ali samo nekoliko pametnih zamjena može napraviti ogromnu razliku.
“Ako čitate sastojke na pakovanju koje ne biste pronašli u ‘normalnoj’ hrani, onda gledate ultra-prerađenu hranu”, objašnjava Daisy.
Ovi dodatni sastojci se koriste za promjenu okusa, teksture ili boje, kako bi hrana izgledala privlačnije i produžila rok trajanja.
To uključuje aditive, umjetna bojila, konzervanse, zgušnjivače, emulgatore, sredstva za želiranje ili povećanje volumena, pojačivače okusa i regulatore kiselosti. Ponekad možete vidjeti ove stvari kao što su visokofruktozni kukuruzni sirup i hidrogenizirana ulja.
“Razlika između prerađene i ultra-prerađene hrane je nivo do kojeg se hrana promijenila iz svog prirodnog stanja. Nešto što je minimalno obrađeno možda je jednostavno prerađeno zamrzavanjem, pakovanjem, konzerviranjem ili kuhanjem”, navodi.
klix