Koje sankcije mogu biti uvedene bankama u BiH zbog računa osoba sa američke crne liste?

Ni deset dana nakon što je američka administracija upozorila da bi se banke u Bosni i Hercegovini mogle naći na listi američkih sankcija zbog saradnje sa osobama koje su sankcionisane u SAD, nije poznato da li se radi o domaćim ili međunarodnim bankama.

Ovo je najavila Anna Morris, vršiteljica dužnosti pomoćnika američkog ministra finansija u Sarajevu 7. marta, a odmah nakon toga, kako nezvanično saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE), reagovalo je Udruženje banaka BiH.

Oni su uputili dopis Američkoj ambasadi u BiH i tražili dodatno pojašnjenje i instrukcije o tome kako bi banke trebale da postupaju sa računima sankcionisanih osoba.

Iz Ambasade nisu komentarisali upit RSE u vezi sa ovim dopisom, navodeći da na to pitanje treba odgovoriti bankarski sektor u BiH.

Prethodno je rečeno da se ove sankcije SAD mogu primijeniti na bilo koju instituciju, uključujući i banke, a “koje pružaju podršku sankcionisanim pojedincima ili bankama”.

– Banke, baš kao i bilo koje drugo privatno preduzeće imaju pravo odlučiti sa kim će poslovati i imaju pravo raskinuti bankovne odnose, ukoliko smatraju da je to potrebno – rečeno je za RSE iz Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini.

U entitetskom zakonu o bankama, između ostalog, je navedeno da banke ne smiju vršiti transfere novca ili druge imovine za koju znaju da bi se mogla koristiti za financiranje terorističkih aktivnosti i pranja novca.

Iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske nije odgovoreno na upit RSE o tome koliko sankcionisanih osoba ima račune u bankama u tom bh. entitetu i kako banke postupaju sa tim računima.

Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH je rečeno da “ne vode evidenciju i registar o primjeni pojedinačnih restriktivnih mjera koje izriču banke sankcionisanim osobama”.

Sjedinjene Američke Države su do sada sankcionisale ukupno 28 osoba i 18 kompanija iz Bosne i Hercegovine zbog korupcije, terorizma i kršenja Dejtonskog mirovnog sprazuma.

Jedna od sankcija bankama u Bosni i Hercegovini koje posluju sa sankcionisanim osobama, a koja se spominje posljednjih dana, je mogućnost zabrane međunarodnih novčanih transakcija.

Isto tako u pitanje bi moglo biti dovedeno i kartično poslovanje, odnosno neće se moći koristiti kartice određene banke iz BiH u inostranstvu.

Američki Visa i Mastercard koji dominiraju evropskim platnim prometom prije dvije godine obustavili su svoje poslovanje u Rusiji.

Tamošnje banke izgubile su i međunarodni swift kod.

Swift kodovi se koriste kod međunarodnog transfera novca između banaka.

Odmah nakon što je vršiteljica dužnosti pomoćnika američkog ministra finansija upozorila bankarski sektor u Bosni i Hercegovini, reagovao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

On je pod američkim sankcijama od 2017. godine.

Najavio je povlačenje novca iz domaćih banaka, te pozvao i ostale sankcionisane da to učine. Nije obrazložio gdje prima platu i gdje će novac povući.

Trenutno u RS-u sjedište ima osam banaka, a sedam je sa sjedištem u drugom bh. entitetu Federacije BiH. Tu su i domaće i strane banke, kako se navodi na stranici Agencije za bankarstvo RS.

Pored Dodika, na listi američkih sankcija od prošle godine su i njegova kćerka i sin, Gorica i Igor Dodik, kao i njihove kompanije čiji su vlasnici i suvlasnici.

Gorica Dodik za RSE kaže da nije otvarala nijedan novi račun otkako je na američkim sankcijama.

Prema njenim riječima, jedini aktivan račun u banci ima iz 2016. godine i od tada do danas posluje bez problema.

– Što se tiče kredita, imam kredit za stan od 2016. godine i nemam problema. Nismo imali problema ni što se tiče poslovanja našeg restorana kojeg je, također, sankcionisala Amerika – kazala je ona.