Trideset i jedna godina od ratnog zločina u Ahmićima

Foto: official.udik

Mi dolje potpisani, u povodu 31. obljetnice ratnih zločina počinjenih u Ahmićima pokraj Viteza,
upućujemo javnosti zajedničku izjavu.

Ratni zločin u Ahmićima jedan je od najpoznatijih i najokrutnijih zločina na teritoriji nekadašnje
Jugoslavije. Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u
Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba. Dvije mjesne džamije su uništene do temelja.

U ranim jutarnjim satima, 16. travnja 1993, napad na srednjobosansko mjesto izvele su lokalne postrojbe
HVO-a. Haški je sud zločine u ovom mjestu okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Među ostalima,
Dario Kordić je osuđen po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina zatvora za ratne zločine počinjene u
središnjoj Bosni, uključujući i Ahmiće.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je ustanovio da je zločin počinjen u okviru
međunarodnog oružanog sukoba između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
Pravomoćno je potvrđeno da je “Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om“ te „rukovodila u
planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a.“

Ahmići su vrh ledenog brijega svih ratnih i nacionalističko-ekspanzionističkih politika Hrvatske prema
Bosni i Hercegovini. Odnos prema ovom ratnom zločinu primjer je hrvatskog odnosa prema suočavanju s
prošlošću. Smatramo da se regionalna suradnja, poštovanje i solidarnost jedino mogu izgrađivati ako
prošlosti pristupamo iskreno i odgovorno. No, i poslije tri desetljeća u Hrvatskoj ne vidimo pomake u
smjeru preuzimanja odgovornosti za zločine počinjene u njeno ime. Zabrinjavaju nas i prošlogodišnje
izjave osuđenog Darija Kordića. Kazao je: „Rekao sam, sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio.

Svaka sekunda je vrijedila.” No, zabrinjava nas i muk hrvatske političke javnosti na ovakve istupe. Izjavu je
osudio Evropski parlament. Zastupnici HDZ-a u Evropskom parlamentu, glasali su protiv tog amandmana.
Nisu se ogradili od izjava Darija Kordića. Odlikovanja mu još uvijek nisu oduzeta.

Već godinu dana iščekujemo odgovor Grada Zagreba da podrži našu inicijativu o imenovanju trga u znak
sjećanja na ahmićke žrtve. Trg posvećen ahmićkim žrtvama bi svojim postojanjem doprinosio prevenciji
zločina, osviještavanju javnosti i educiranju mladih generacija. Važan je i zbog žrtava, ali i zbog ljudi kaošto je Dario Kordić, koji održavaju nacionalističke sukobe i utiru put mogućim novim ratnim strahotama.

Sve suprotno od našeg zahtjeva negira ratne zločine i onemogućuje politiku odgovornosti. Zato i ove
godine tražimo od vlasti glavnog grada Hrvatske da pozitivno odgovore na našu inicijativu. Da pokažu da
su im istina, sjećanje i dobrosusjedski odnosi izuzetno važni.

Obavještavamo da ćemo u utorak, 16. travnja 2024. na Trgu bana Josipa Jelačića, u 12:00 sati organizirati
prosvjedno stajanje u znak sjećanja na žrtve Ahmića. Istog dana, u 17:00 sati u zagrebačkoj Knjižnici i
čitaonici Bogdana Ogrizovića organizirati ćemo okrugli stol „Jesmo li nakon 31 godinu spremni za
suočavanje s mračnom stranom hrvatske uloge u ratu protiv Bosne i Hercegovine?“. Govorit će: Boris
Pavelić, novinar; Ajka Tiro Srebreniković, književnica; Senna Šimek, aktivistica Inicijative mladih za ljudska
prava Hrvatska. Razgovor će moderirati Jerko Bakotin, novinar.

Centar za žene žrtve rata – ROSA, Zagreb
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo
Centar za građansku hrabrost, Zagreb
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb
Ženska mreža Hrvatske

 

official.udik