Kada i kako treba mjeriti pritisak: Ovo ne radite pola sata prije kontrole

vecernjilist.hr

U miru i bez razgovora pacijent treba sjediti od tri do pet minuta prije mjerenja krvnog pritiska koji mu prvi put treba biti izmjeren na obje ruke. Ovo je dio novih smjernica ljekarima u Evropi za postavljanje dijagnoze arterijske hipertenzije. Praktične upute detaljno prikazuju kako bi, kome i kada trebalo mjeriti pritisak, ali i konkretno savjetuju pacijente kako mjeriti pritisak kod kuće.

Životni stil

Nije preporučljiv nijedan uređaj koji pritisak mjeri na prstu ili zapešću te da ne treba piti kafu i pušiti pola sata prije mjerenja. Kada je riječ o kućnom mjerenju, povišenim pritiskom smatra se vrijednost 135/85.

Nedavno su Američka asocijacija za srce i Američki koledž kardiologije objavili revidirane vrijednosti granica normalnog, odnosno povišenog krvnog pritiska koji je otad u SAD 130/80. To je visina pritiska koja, kako je objašnjeno, neće značiti da će pacijent odmah dobiti terapiju, nego će biti upozoren i upućen na promjene životnog stila.

Važnost amneze

U Evropi takva američka odluka nije za sada praćena te je granica za povišeni krvni pritisak ostala 140/90. Dakle, uredan pritisak je 120-129/80-84, dok je 130-139/85-89 visoko normalan.

Smjernice, također, ističu važnost uzimanja anamneze, kliničkog pregleda, rutinskih laboratorijskih pretraga – kao dio onoga što porodični ljekar treba napraviti da bi potvrdio ili otklonio sumnju na hipertenziju.

Uloga magnezija

Nekoliko naučnih studija je pokazalo da magnezij uspješno smanjuje krvni pritisak kod osoba koje pate od blage i umjerene hipertenzije. Dobri izvori magnezija su orašasti plodovi poput badema, oraha, kikirikija. Ovi plodovi su, također, puni nezasićenih masti koje su dobre za srce. Sirovi ili suho pečeni kikiriki ili bademi su bolji nego zasoljeni i pečeni na ulju. Možete suplementirati i tabletama magnezija koje se mogu kupiti u bilo kojoj apoteci.

Mogući uzroci

Mnogi faktori utječu na krvni pritisak. Na neke možemo utjecati, a ne neke ne. Kako starimo, veće su šanse da ćemo imati hipertenziju zbog toga što krvni sudovi postaju krući s godinama.

Neki od najčešćih uzroka su:

– Pretilost

– Pretjeran unos soli

– Stres i tjeskoba

– Previše alkohola

– Povijest hipertenzije u porodici

– Dijabetes

– Pušenje

avaz.ba