RTV BPK
Po rezultatima ankete koju su provele Fondacija INFOHOUSE i Fondacija “Lara”, u kojoj je učestvovalo oko 300 ljudi iz Bosne i Hercegovine, više od 50% ispitanika/ica doživjelo je neki oblik nasilne radnje ili diskriminacije na radnom mjestu. Anketa je provedena u okviru projekta „Međusektorsko partnerstvo za ljudska prava i rodnu ravnopravnost na tržištu rada“ koji finansira Evropska unija.
Uvredljive riječi i komentari (34%), gestikulacije, insinuacije i znakovi koji upućuju na imitaciju seksualnih odnosa (45,2%) i nepotrebni fizički kontakt ili dodirivanje dijelova tijela (69,4%). Ovo su samo neki od nalaza ankete koja će uskoro u punom obimu biti dostupna javnosti.
Iz ankete je vidljivo i to da su žene u najvećoj mjeri žrtve nasilja i diskriminacije na tržištu rada, što je potvrđeno i iz drugih izvora.
Na primjer Instuticiji ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine je, prema podacima iz godišnjeg izvještaja koji će uskoro biti objavljen, više od 400 ljudi tokom 2023. godine prijavilo diskriminaciju ili povredu prava na radnom mjestu, od čega su žene podnijele više od polovine žalbi.
– Predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini trebaju poduzeti dodatne napore u cilju osiguranja jednake pažnje i zaštite prava svakog građanina, insistirati na ostvarivanju i efikasnoj zaštiti prava uvijek kada su ona ugrožena, na njihovoj jednakosti i jednakoj ulozi u procesima donošenja odluka, te na uspostavljanju nulte tolerancije na sve oblike nasilja – kažu u Instituciji ombudsmena, čija nadležnost se završava s izdavanjem preporuke bh. organima da poduzmu mjere kako bi se ispravile povrede ljudskih prava.
Iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine kažu da su sudovi u Bosni i Hercegovini u 2022. godini dobili 812 predmeta koji se odnose na diskriminaciju. Riješeno je njih 188, od čega je 108 odbijeno ili odbačeno, a jedan je povučen.
Za ovo pitanje su zadužene i entitetske inspekcije rada. U Inspektoratu Republike Srpske kažu da evidencije vode po broju izvršenih kontrola, oblastima nadzora, te po kontrolisanim subjektima i objektima. U skladu s tim nemaju rodno razvrstane podatke o prijavama kršenja radnih prava.
– Ako posmatramo oblasti građevinstva, rudarstva, saobraćaja i druge u kojima su zaposleni pretežno radnici muškog pola, možemo reći da se u tim slučajevima utvrđene nepravilnosti odnose na prava radnika muškog pola. S druge strane ako posmatramo oblast trgovine ili određene administrativne poslove na kojima su najčešće angažovani radnici ženskog pola u tim djelatnostima se češće krše radna prava žena – odgovoreno je iz Inspektorata Republike Srpske.
U Inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine je od početka 2024. godine podneseno oko 40 zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa, od kojih su tri podnijele žene.
– Zahtjevi su se odnosili na kontrolu primjene propisa o radnom vremenu i premještaju na drugo radno mjesto – rekao je Željko Koštro, glavni federalni inspektor rada i naglasio da Inspekcija nema podatke o tužbama po osnovu kršenja prava iz radnog odnosa.
Evropska unija je u svom izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2023. naglasila da se Zakon o zabrani diskriminacije iz 2009. godine, koji ima za cilj potpuno usklađivanje sa zakonodavstvom Evropske unije, još uvijek ne primjenjuje efikasno zbog niza problema, uključujući nedovoljnu upotrebu dostupnih pravnih lijekova kao što su kolektivne tužbe, različita sudska praksa, prekomjerno trajanje postupaka i nepostojanje jedinstvenog sistema prikupljanja podataka o slučajevima diskriminacije.
– Slučajevi diskriminacije se i dalje nedovoljno prijavljuju, posebno na radnom mjestu, a sudska praksa je pokazala nedostatak ujednačene primjene tereta dokazivanja, odugovlačenje postupaka i neizvršenja pravosnažnih odluka – piše, između ostalog u ovom izvještaju.
Da je ovakav stav, djelimično, opravdan, pokazuje dokument “Sudska praksa u predmetima odluka diskriminacije” koji je Visoko sudsko i tužilačko vijeće u Bosni i Hercegovini izradilo 2022. godine, a u kojem stoji da je analizom 112 nasumice izabranih sudskih odluka iz oparničnih postupaka kod najviših sudova u Bosni i Hercegovini utvrđeno da su tužioci uspjeli u samo 19,04% slučajeva.
GDJE JE VIŠE ŽENA TU SU MANJE PLATE
Posebnu pažnju, kada je riječ o ravnopravnosti na poslovnom tržištu rada, treba posvetiti ženama.
U 2023. godini u Bosni i Hercegovini radnu snagu činilo je 1.377.000 osoba od kojih je 1.196.000 (86,8%) zaposlenih i 181.000 (13,2%) nezaposlenih. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine iz aprila 2024. godine u februaru 2024. godine broj zaposlenih osoba iznosio je 852.921, a od toga 386.586 žena, dok je broj nezaposlenih osoba iznosio je 338.528 od čega je 198.497 žena.
Istovremeno, žene čine 63,34% stanovništva koje je tokom 2022. godine završilo fakultet, 63% onih koji su magustrirali i 46,67% onih koji su doktorirali. Žene čine 60,13% ukupno upisanih studenata u visokoškolske ustanove u 2022./2023. godini.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine je utvrdila i da u deset najvećih bh. preduzeća žene čine 14% rukovodstva, a prema rodno razvrstanim podacima Svjetske banke iz 2021. godine žene čine 20,2% višeg i srednjeg menadžmenta.
S druge strane, prema istraživanju UN Women-a, iz 2021. godine, rutinske neplaćene poslove u domaćinstvu žene obavljaju u 93,8% partnerskih odnosa.
U Bosni i Hercegovini postoji vidljiva razlika u platama između muškaraca i žena. Razlike u satnici procjenjuju se na 9% na štetu žena. Skoro u svim privrednim granama muškarci zarađuju više, osim u sektoru poljoprivrede i rudarstva, prometa nekretnina, te u administrativnim službama. Žene ne samo da su manje plaćene za iste poslove koje obavljaju i muškarci, nego su i poslovi koje većinski obavljaju žene često manje cijenjeni.
– Što je veći stepen feminizacije na radnom mjestu, to je niža prosječna plata po satu u tom preduzeću, čak i ako se poslovi mogu smatrati jednako vrijednim kada su obrazovni, profesionalni kriteriji i kriteriji osposobljenosti, vještine, trud, odgovornost, poduzeti rad ili priroda zadataka ekvivalentni – stoji u UNDP-ovom Nacionalnom izvještaj o humanom razvoju o socijalnoj uključenosti u Bosni i Hercegovini.
Komisija Evropske unije navodi da diskriminacija u platama često ostane neotkrivena zbog nedostatka transparentnosti plata, što znači da je oštećenima onemogućeno da podnesu tužbu.
JOŠ MNOGO POSLA PRED SVIMA
Prema “Analizi stanja ljudskih prava u privrednom sektoru u Bosni i Hercegovini”, koju je uz finanisijsku podršku Evropske unije za potrebe Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine radio Institut za razvoj mladih KULT, privrednici nisu svjesni na koje sve načine njihovo poslovanje može ugroziti ljudska prava.
– Kada se govori o ljudskim pravima u privrednom sektoru, privrednici, uglavnom, misle isključivo na prava radnika te da jedino u tim slučajevima, eventualno, mogu ugroziti ljudska prava. Osim toga, značajan je udio preduzeća, pogotovu mikro i malih preduzeća, koja smatraju kako njihovo poslovanje nikako ne može ugroziti ljudska prava – stoji u ovoj analizi kroz koju je utvrđeno da više od polovine anketiranih preduzeća ima pisani dokument o poštovanju ljudskih prava dok 45% preduzeća kažu da nemaju ili da im ne treba takav dokument.
Problem predstavlja i neznanje uposlenika/ica. Naime, istraživanje koje je 2019. godine provela Agencija za jednakopravnost polova pokazalo je da 16% ispitanika/ca smatra da seksualno uznemiravanje postoji u okviru institucije u kojoj su zaposleni, dok čak 41% ispitanika/ica smatra da ne zna prepoznati seksualno uznemiravanje. Samo 3% ispitanika/ica je izjavilo da je u potpunosti upoznato sa okvirom za zaštitu od seksualnog uznemiravanja.
Zakon postoji. Naime, Zakon o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini propisao je obavezu za poslodavce za preduzimaju efikasne mjere sa ciljem sprječavanja uznemiravanja na osnovu pola i seksualnog uznemiravanja u radu i/ili u vezi s radom, a Zakon o zabrani diskriminacije naložio je da svi zakonski i drugi akti moraju biti usklađeni s tim Zakonom. No mehanizmi primjene ovih zakona nisu razvijeni i nejasno je ko prati primjenu i usklađenost drugih zakona i procedura s njima.
– Treba mnogo raditi u ovoj oblasti, prije svega s onima koji vrše nadzor i kontrolu, ali i kod registracije subjekata tražiti da se te odredbe ugrade u osnivačke akte – rekla je ombudsmenka Jasminka Džumhur u intervjuu za Interview.ba.
(Interview.ba)