Na lokalnim izborima zabranjeno kandidovanje i osobama osuđenim u susjednim zemljama

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) raspisala je lokalne izbore, na kojim će se primjenjivati izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, a koje, između ostalog, podrazumijevaju zabranu kandidature osuđenima za ratne zločine pred domaćim i svim ostalim sudovima.

Na konferenciji za medije i javnost, predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić potvrdila je da su raspisani lokalni izbori 6. oktobra i da će se primjenjivati nove odredbe Izbornog zakona koje je u martu nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Ovim izmjenama se, između ostalog, sprečava trgovina mjestima u biračkim odborima, kandidatura osuđenim ratnim zločincima, osigurava ravnopravnost spolova i povećava transparentnost o imovini i finansiranju kampanja.

Na pitanja Detektora o izmjeni Izbornog zakona kojom se zabranjuje da se osuđeni pred međunarodnim i domaćim sudovima za ratne zločine i genocid kandiduju na izborima, a u kojoj nije precizirano da li se odnosi i na presude susjednih država, Hadžiabdić je kazala da su nastojali precizirati tu odredbu odmah nakon uvida u izmjene.

“Zaista, mi smo, odmah nakon što je zakon stupio na snagu, imali određene razgovore s donosiocem oko tumačenja određenih odredbi, i ova odredba nam je razjašnjena. Ona se odnosi na međunarodne sudove i domaće sudove, a pod međunarodne podrazumijevamo sve sudove, strane sudove, ne samo sudove u Haagu, koji se bave isključivo ratnim zločinima”, rekla je.

Izmjena prema kojoj se “nijedna osoba koja je osuđena od bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju”, naišla je na pohvale preživjelih žrtava ratnih zločina i porodica koje godinama ukazuju na problem da osuđeni ratni zločinci obavljaju javne funkcije.

Hadžiabdić je objasnila da je CIK BiH poduzeo korake u dobijanju podataka o licima osuđenim za ratne zločine, zločin protiv čovječnosti i genocid, ali da im problem predstavlja što ti podaci nisu grupisani na jednom mjestu.

“Nemamo jedinstvenu bazu podataka. Mi smo od Suda BiH upravo dobili jednu listu – ono što nama otežava jeste što nismo dobili matične brojeve, tako da još uvijek traje prepiska. Preko Ministarstva pravde tražimo presude iz drugih zemalja – znam na šta mislite – tako da smo u procesu provjere i radimo na tom članu”, kazala je Hadžiabdić.

Pojasnila je da može doći do toga da kandidat potpiše izjavu da nije osuđen, ali da će oni vršiti provjeru i verifikaciju takvih podataka i neće predati mandat dok se ne utvrdi stvarno stanje.

Na lokalnim izborima u oktobru će se po prvi put zabraniti iznošenje lažnih vijesti i dezinformacija kandidata koji mogu ugroziti izborni proces.

Hadžiabdić u odgovoru novinarima nije rekla ko će vršiti provjere i utvrđivanje šta su lažne vijesti i dezinformacije, ali da će utvrđivati da li je neka lažna vijest dovela u pitanje integritet izbornog procesa.

“Desit će se da će biti problema u provođenju, to je za nas izazov jer radimo prvi put, a problem je globalan, s njim se susreću i druge izborne komisije. Ono što je dobro, što imamo dobru saradnju s tehničkim kompanijama”, kazala je objašnjavajući da sarađuju s kompanijama Meta, Google i Microsoft.

Uz probleme koji se mogu naći na tom putu, rekla je, smatra da će ove odredbe kojim se počinioci mogu kazniti i do 30.000 KM disciplinovati sve učesnike u izbornom procesu.

Kazala je da postoji i izazov u provođenju odredbe kojom se nalaže online medijima ukoliko prate izborni proces da moraju imati transparentno vlasništvo i impresum, a naročito u dijelu medija koji imaju domene izvan BiH, ali da će nastojati osigurati provodivost ovih izmjena.

Centralna izborna komisija je zaključila centralni birački spisak po kojoj će pravo na glasanje na lokalnim izborima 6. oktobra imati ukupno 3.406.088 birača koji žive u BiH i izvan nje.

Tokom lokalnih izbora provest će se i četiri pilot-projekta izbornih tehnologija koji se ogledaju u elektronskoj evidenciji birača i skeniranju glasačkih listića na oko 160 biračkih mjesta. Hadžiabdić je objasnila da će se glasanje vršiti identično kao i ranijih godina, te da će pilot-projekti služiti samo za testiranje koliko će ta vrsta tehnologije unaprijediti izborni proces.

Jedna od novina jeste da će se za ovjeru učešća na lokalnim izborima za stranke i nezavisne kandidate prijave podnositi isključivo elektronskim putem, te da se od danas zabranjuje plaćeno političko oglašavanje.

“Novina je da od danas pa do službenog početka kampanje, osim zabrane plaćenog oglašavanja, nema nikakve vrste preuranjene kampanje”, kazala je Hadžiabdić.

detektor.ba