RTV BPK
Izložbu čini 27 fotografija nastalih u protekle tri godine, a postavljena je u okviru manifestacije
“Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman 2024 – Od Dana nezavisnosti do Dana državnosti” te u
okviru Međunarodne omladinske škole “Prijedor 24” koju je realizovao Memorijalni centar
Sarajevo i Centar za postkonfliktna istraživanja.
Otvaranju izložbe su prisustvovali predsjednik Skupštine Kantona Sarajevo, Elvedin Okerić,
ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo i predsjednik Organizacionog odbora manifestacije
"Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman 2024: Od Dana nezavisnosti do Dana državnosti", Omer
Osmanović, direktor Memorijalnog centra Sarajevo, Ahmed Kulanić sa zaposlenicima, učesnici
Međunarodne omladinske škole, bivši logoraši i žrtve rata.
Ministar Osmanović ovom prilikom je kazao kako ovo mjesto nosi duboke ožiljke prošlosti,
svjedočeći užasnim događajima i patnjama koje su prošli mnogi nevini ljudi tokom rata u Bosni i
Hercegovini.
„Kao ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo i predsjednik Organizacionog odbora
manifestacije, osjećam duboku odgovornost da govorim o važnosti sjećanja na ove događaje.
Logori u Prijedoru, među kojima je i Trnopolje, su mjesta koja su postala simbol stradanja i
neljudskih uvjeta kroz koje su prošli naši sugrađani. Mnogi su ovdje izgubili svoje najmilije, a
sami su prošli kroz neizrecive traume. Ovi zidovi pričaju priče onih koji su ovdje patili, ali i onih
koji su preživjeli. Ovi zidovi su svjedoci istine o stravičnim zločinima, ubijanjima i silovanjima
svih onih koji su odvedeni sa kućnog praga i brutalno ubijeni samo zato što su bili druge
vjeroispovijesti i što su vjerovali u priču o bratstvu i jedinstvu. Ove priče moraju biti ispričane,
kako bi buduće generacije znale istinu i kako se ovakvi događaji nikad više ne bi ponovili“,
kazao je ministar Osmanović.
Napomenuo je kako je sjećanje na žrtve i preživjele iz logora u Prijedoru ključni korak ka
pomirenju.
„Ova izložba je važan doprinos tom procesu, jer nas podsjeća na hrabrost i snagu onih koji su
preživjeli, kao i na neophodnost borbe za ljudska prava i dostojanstvo svakog pojedinca.
Nažalost, dok mi čuvamo sjećanje na naše heroje, drugi veličaju ratne zločince. Ova razlika u
pristupu prošlosti predstavlja značajnu prepreku na putu ka pomirenju. Sjećanje na naše heroje i
žrtve nije samo pitanje poštovanja prošlosti, već i temelj za bolju budućnost“, kazao je
Osmanović.
Pozvao je na izgradnju društva koje je utemeljeno na principima mira i pravde. Neka ova izložba
bude podstrek za sve nas da se zalažemo za pomirenje i zajednički život u harmoniji, poštovanju
i razumijevanju sa porukom da se ne zaboravi i više nikad nikome ne ponovi.
Autor je istakao da fotografije prikazuju trenutno stanje nekadašnjih mjesta zatočenja i logora
širom Bosne i Hercegovine.
„Cilj mi je da kroz svoj rad nastavim veliki projekat u kojem ću fotografisati i pronaći lokacije
svih nekadašnjih logora i mjesta zatočenja te pratiti šta se dešava s tim lokacijama. Mnogo njih
je, kroz samo tri godine mog praćenja, uništeno i više ne postoje tragovi koji bi nas mogli
podsjetiti da se na tom mjestu dešavao zločin“, rekao je Šaljić.
Izložbu je nazvao po zidovima jer su, prema njegovim riječima, ti zidovi prije devedesetih
godina napravljeni da služe nečemu dobrom – da budu bolnice, fabrike, hangari, skladišta, škole,
domovi kulture.
„Nažalost, namjena im je promijenjena. Služili su za zatvaranje civila, sudbina mnogih ljudi je
završila unutar tih zidova, mučeni su svirepo među zidovima, mnogi ljudi su ubijeni ispred njih,
a danas se isti ti zidovi ruše, uklanjaju se tragovi tog dijela historije, neka mjesta se privatizuju, a
samo nekolicina ih je označena“, rekao je Šaljić.
Izložbom se obraća žrtvama zloglasnih logora da bi, kako je rekao, vidjeli da novi naraštaji i
mlađe generacije neće dopustiti da se historija njihovog stradanja zaboravi.
„Također se obraćam svim institucijama koje su dužne da ovakva mjesta dostojanstveno označe,
postave table s informacijama i objasne kakav se zločin tu desio, a većina ih je utvrđena sudskim
činjenicama“, istakao je Šaljić.
Nada se da će izložba nakon Prijedora putovati po cijeloj Bosni i Hercegovini.
Logor u Trnopolju kod Prijedora jedan je od najzloglasnijih i najmasovnijih logora na
prijedorskoj regiji. Kroz njega su, prema podacima Haškog tribunala, prošle 23.000 logoraša.
Otkriven je 5. augusta 1992. godine kada su britanski reporteri snimili fotografije logoraša iza
žice. Haški tribunal je zbog zločina u Prijedoru osudio ukupno 19 osoba na više od 270 godina
zatvora i dvije doživotne kazne. Sud Bosne i Hercegovine je zbog zločina počinjenih u Prijedoru
pravosnažno osudio 22 osobe na 378 godina zatvora.
FOTO GALERIJA:
mcsarajevo.ba