RTV BPK
U haremu Sinan-begove džamije u Čajniču sinoć je promovisana knjiga “Čajniče i okolina 15. i 16. stoljeće”, autorice Aide Mujezin-Čolo, a promocija je dio manifestacije “Dani Husein-ef. Đoze”, koju deseti put zaredom organizuje goraždansko Muftijstvo.
Knjiga je dorađena verzija magistarskog rada pod naslovom “Čajniče i njegova okolina od uspostavljanja osmanske vlasti do kraja 16. stoljeća”, koji je autorica odbranila na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
“Knjiga se tiče istraživanja Čajniča od njegovog prvog spomena u historijskim izvorima do kraja 16. stoljeća, međutim ja sam obradila i sva naselja koja su postojala u 16. stoljeću, to su neka 72 sela u okruženju, njihov kompletan razvoj, privreda, poljoprivreda, sve ono čime su se ljudi bavili u to vrijeme. Posebno je interesantno što je u Čajniča bio i rudnik željeza, i u okolini Čajniča bilo je više rudarskih mjesta. Čajniče nije dovoljno istraženo do sada i vrlo je malo je podataka u našoj literaturi”, kazala je Aida Mujezin-Čolo.
Mujezin –Čolo je u potrazi za izvorima istraživala osmanske arhive u kojima se spominje Čajniče i okolina u osmanskom periodu te je objavila do sada potpuno nepoznate podatke o ovom području koje je oblikovala u novu zanimljivu priču.
“Nove generacije ne znaju šta se dešavalo, ja kad sam istraživala neka naseljena mjesta ona čak ne postoje ni na kartama, teško ih je pronaći. Od 72 sela, pogledajte šta sada pripada Čajniču, to je minimalan broj i svake godine se sve više smanjuje, kako ljudi odlaze, zamiru ta mjesta. Jako je važno da znaju kakva je njihova prošlost, gdje su bili, pogotovo nakon agresije, kakva je situacija. Napuštena su sela koja su bila prije rata koliko toliko naseljenja, ta da ljudi koji su porijeklom sa ovih prostora sutra neće znati ni odakle dolaze, ni šta su predstavljala ta mjesta koja su napustili, šta su ona značila u nekom historijskom momentu. Zbog toga je važno da o tome pišemo. Naprimjer selo Kopač koje se spominje da postoji kod Goražda, postojalo je i ovdje. Čajniče je imalo svoje Kopače, i to dva sela na ovoj strani Drine. Dosta toga se ne zna i jako je važno da se istraži koliko je to moguće naravno”, kazala je Aida Mujezin-Čolo.
O knjizi su tokom promocije govorili i prof. dr. Enes Pelidija, Remzija-ef. Pitić, muftija goraždanski i prof. dr. Zehra Alispahić.
“Posebno mi je drago što se upravo u haremu ove džamije promovira, po mom mišljenju izuzetno vrijedna knjiga. Aida Mujezin-Čolo je jedna od mojih postdiplomaca, koja je pokazala nevjerojatno veliki trud i znanje u pisanju historijskih djela. Znao sam da je vrlo uporna, da će dobro završiti magistarski dan. Posebno mi je drago zbog činjenice što prostori Istočne Bosne, Čajniče, Rogatica, Goražde, Višegrad i druga mjesta do Zvornika su vrlo malo obrađena iako su to mjesta sa vrlo dugom i bogatom tradicijom. Meni je, kao profesoru, bio cilj da Aida i drugi studenti upravo na teme iz Istočne Bosne pišu”, kazao je Pelidija.
Posebnost promocije je i činjenica da je održana u Čajniču u haremu obnovljene džamije Sinan-bega Boljanića, kao najava njezinog svečanog otvaranja 12. jula 2024. godine.
FOTO GALERIJA
