RTV BPK
“To je jedini put kad se osjećamo živi u godini dana. I kad ljudi uzimaju odmore zbog toga. Ne moraš ni na more, ionako je skupo sve, dušu ti napuni i ova šetnja gradom kad imaš šta i koga vidjeti. Od festivala do festivala”, kaže Mersiha iz Goražda.
Festival prijateljstva je internacionalni kulturni i muzički događaj osnovan 1998. godine zahvaljujući saradnji sa umjetnicima iz Saint-Brieuca iz Bretanje. Ideja o festivalu stigla je u Goražde zajedno sa umjetnicima i muzičarima koji su lako izgradili veze sa ovdašnjim ljudima, organizirali radionice, koncerte, predstave i tako je počeo festival.
Od osnivanja koje se dogodilo tri godine nakon rata koji je razorio Bosnu i Hercegovinu festival okuplja ljude oko ideje mira i prijateljstva.
Godinama su umjetnici iz Francuske, Španije, Njemačke, Švedske i drugih zemalja dolazili na popularne svirke festivalske svirke, ostajali danima u Goraždu družeći se na obalama Drine sa drugim umjetnicima i gradeći neraskidive veze sa festivalom i prijateljima.
“Ovaj festival okuplja prijatelje, ljude dobre volje, tako da smo proteklih godina imali goste iz San Sebastijana, Metmana, Sen Brijea, iz nekoliko turskih gradova, jednostavno sa svih strana”, kaže Jasmin Bešlija, direktor Centra za kulturu, organizatora festivala.
Koncerti i prijatelji
Jasmin je inače bubnjar najpoznatije goraždanske grupe Zona isključenja koja je rasla uz festivala, a danas na centralnoj sceni skoro pa svakog ljeta pravi nezaboravne koncerte. Ove godine Zonin bubnjar je u drugoj ulozi, organizatora velikog festivala koji je jedinstven u regionu, ali je i pored ogromnih obaveza uspio svirati sa svojim bendom koji je omiljen u Goraždu.
Festivalsko vrijeme je ispunjeno brojnim koncertima, izložbama, projekcijama, promocijama, pozorišnim i poetskim nastupima. Bogatstvo događaja privuklo je veliku i raznoliku javnost, ali i doslovce oživjelo grad na Drini koji se često čini odbačenim i praznim.
Nedžad Merdžanović, frontmen i gitarista popularnog bh. benda Konvoj sjeća se da je bio među prvim bendovima koji su svirali na festivalu prijateljstva, što je za njega bilo nezaboravno iskustvo, pa su se ove godine rado odazvali pozivu da sviraju u Goraždu.
“Ja mislim da smo među prvim bendovima koji je došao u Goražde nakon nesretnog rata da svira, imamo fenomenalno iskustvo, super raju ovdje. Svirali smo na ovom festivalu dva ili tri puta, sad smo se tako obradovali pozivu da smo jedva čekali izaći na binu. Bitno je imati prijatelje, prijatelj je u ovo doba desna ruka, tako da ovaj festival prijateljstva je veoma bitan ne samo za stanovnike Goražda i okolnih mjesta, već bogami i cijele zemlje. Podršku imate”, kaže Nedžad iz Konvoja.
Nisu samo rock i koncerti narodne muzike, niti tradicionalne večeri folklora razlog koji privlači turiste u Goražde.
“Grad živi za festival, ja se ponekad pitam gdje su svi ovi ljudi drugim danima. Živo je, osjećaj je predobar i nigdje na svijetu nema boljeg provoda. Ja neke od svojih prijatelja vidim samo u vrijeme festivala, mnogi su odmore planirali baš u tim danima, i to je dobro. Nađe se i zamjerki, ljudi svašta pišu po društvenim mrežama, ali generalno je ovaj festival nešto što oživi i grad i ljude. Osjećam se ispunjeno”, kaže Vahida.
Iako u mnoštvu festivalskih sadržaja budu često zanemarene promocije knjiga ovaj put to nije bio slučaj. Veliku pažnju i puno emocija izazvala je promocija Monografije o Azotari i Vitkovićima, autora Dragana R. Vujadinovića kao I projekcija filma “Pobjeda” autora Zulfikara Filandre.
Juriš na snove i Viteške igre
Ove godine priređena je i promocija drugog izdanja zbirke poezije koja je štampana u ratu. Juriš na snove je istoimeni dokumentrani film autora Munevera Perle i Almira Hukića koji su na filmskom platnu predstavili poeziju goraždanskih autora koja ima snažnu antiratnu poruku. Trojica od njih nisu među živima, a riječ je o Ibru Čustoviću, Sameru Veljanu i Senadu Pezu čiju je poeziju na specifičan način oživio festival.
Festival nije zaboravio ni najmlađe, svakodnevne su aktivnosti i radionice, te priprema za veliki maskenbal ulicama grada. Ipak među događajima koji su se ovaj put izdvojili su “Viteške igre” koje su u Omladinskoj ulici organizirali članovi udruženja Rusag iz Prijedora.
Ulicu su nakratko pretvorili u ambijent srednjovjekovne Bosne. Viteške igre su kroz historijsku rekonstrukciju srednjovjekovnog života u Bosni pod vladavinom Tvrtka I Kotromanića te uz prezentaciju običaja, oruđa, oružja, kostima, viteških i drugih naprava iz tog perioda, oduševile najmlađe u Goraždu
“Naš fokus rada je usmjeren upravo na prvog kralja Bosne Tvrtka I Kotromanića i sam naziv organizacije Rusag vuče svoje korijene u srednjovjekovnu Kraljevinu Bosnu tako da smo na neki način htjeli da objedinimo i igre sa djecom kroz rekonstrukciju predmeta iz perioda jer se bavimo i njihovom izradom”, pojašnjava Mladen Čikić, član udruženja “Rusag”.
Tradicionalna Bosanska avlija, ovaj put bila je i u znaku projekta kojeg grad Goražde realizuje u saradnji sa američkom ambasadom, a u avliji se dogodio i susret dijaspore, simboličnog naziva “Prijateljstvo i grad na Drini”.
Prilika za grad, ali i dijasporu
“Ovo je prilika da u tradicionalnom bosanskom ambijentu razgovaramo o projektnim mogućnostima koje pruža USAID, poput programa prakse za drugu i treću generaciju dijaspore i da animiramo naše ljude koji su uspješni širom Evrope i svijeta da pruže podršku domaćim kompanijama”, kaže Ernest Imamović, gradonačelnik Goražda.
Goražde i Drina su često neopravdano zapostavljeni, a festivali poput ovog idealna prilika za susrete i otvaranje ekonomskih i drugih pitanja od značaja za razvoj grada, mišljenja je Imamović.
Do kraja festivala na atraktivnoj gradskoj plaži Žanj traju i tradicionalne Igre na Žanju.
“Mladi se takmiče u različitim disciplinama, od odbojke i nogometa na pijesku, do ronjenja na dah, skoka u dalj i šlaufijade, a ovaj popularni sportski događaj počeo se održavati u vrijeme rata u BIH. Generacije mladih ljudi u opkoljenom Goraždu i na taj su način su iskazale prkos, poručujući da im ništa ne može slomiti duh”, kaže Adisa Herenda koja je zadužena za organizaciju igara.