RTV BPK
ž
“Lažni naučnici i stećkolozi prestanite obmanjivati javnost lažnim objavama i otkrićima, a ostale molim da otvorite oči i obratite se ponekad i stručnjacima”, apelovao je Džemidžić.
U razgovoru za RTV BPK Džemidžić je komentarisao slučaj “otkrivanja” već otkrivene nekropole ističući da svojom reakcijom nastoji isprovocirati i akademsku zajednicu i institucije da se snažnije ograde od istupa lažnih naučnika.
“To su pojedinci koji se bave stvarima o kojima i nemaju neko veliko znanje, jednostavno tragaju za nekim senzacionalnim otkrićima i sličnim stvarima tako da dolazimo do ovih slučajeva kao što je laž o novootkrivenoj nekropoli za koju je i toponim pogrešno objavljen Otričevo, jer se selo zove Otricevo. Za ovu nekropolu se znalo 80-tih godina, čak je bila u registrima zapažena i zabilježena. Želio sam da svojim postom pokrenem malo i naučno akademsku zajednicu da se ograde od ovih lažnih naučnika, pseudo naučnika i da oni konačno prestanu dobivati medijski prostor je tu vijest koja je neistinita su prenijeli skoro svi portali. Mi se moramo boriti protiv lažnih naučnika, ljudi koji možda skupljaju donacije, ne pravdaju ta sredstva ili ih pravdaju nekim slikanjima iz šume, stećaka za koje se odranije znalo. Mediji bi trebali dati više mjesta pravim naučnicima”, smatra Džemidžić.
Nekropola Koštani
U prilog tome ističe da su iz Zavičajnog muzeja u Goraždu obišli nekropolu sa stećcima na lokalitetu Koštani u Zemegresima u općini Rogatica koja je udaljena oko 1000 metara od glavnog puta Ustiprača – Rogatica, a do koje se dolazi veoma solidnim makadamskim putem. U šali dodaje da su je obišli prije nego nekom lažnom naučniku “padne na um” da je predstavi kao novo otkriće.
“Kao i mnoge druge i ova nekropola se nalazi u hladu bukove i hrastove šume, a teren odaje tragove da se u blizini nalazilo naselje u srednjem vijeku. Nekropola broji nešto više od 30-ak stećaka. Stećci su veoma precizne izrade, a zastupljeni su oblici sanduka, sanduka sa postoljem, sljemenjaka i sljemenjaka sa postoljem. Nažalost neki od stećaka su dislocirani vjerovatno zbog ljudske znatiželje i nade o bogaćenju i slično. U blizini nekropole se nalaze i dvije nekropole koje broje 20-ak stećaka. U udaljenosti oko 500 metara vazdušne linije nalazi se nekropola iznad sela Otricevo za koju je naučna javnost već bila upoznata 80-ih godina prošlog stoljeća. Ponekad je dobro što se nekropole nalaze u zabačenim sredinama jer su sačuvane i nisu tako lako dostupne znatiželjnima koji i ne znaju prave njihove vrijednosti pa ih mogu oštetiti”, kaže Džemidžić.
Vjeruje da na prostoru BPK Goražde postoji negdje oko 2000 stećaka, odnosno da su oni rasprostranjeni na oko 70-tak nekropola među kojima dominira velika nekropola Goršić Polje koja broji oko 355 stećaka iako je, podsjeća, profesor Rasim Živojević 1964. na toj nekropoli brojao oko 398 stećaka, tako da se brojnost mijenjala sve do danas.
“Što se tiče Istočne Bosne možemo govoriti o nekih možda desetak hiljada stećaka mada je najveća koncentracija stećaka u Hercegovini, veliki broj ovdje gravitira prema rijeci Drini i Prači, a znamo da je po popisu iz 70-tih godina Bosna brojala oko 70 000 stećaka međutim novija istraživanja pokazuju da je taj broj kudikamo veći od 100 000 stećaka na prostoru Bosne”, ističe Džemidžić.
Kako i ko se brine o stećcima
Briga o stećcima je prvenstveno na resornim ministarstvima kad je riječ o BPK Goražde, odnosno osnivačima institucija koje se bave srodnom djelatnošću, koje bez obzira na činjenicu što se neke nekropole ne nalaze na području FBiH, mogu mnogo uraditi i na njihovoj zaštiti i na promociji.
“Što se tiče muzeja u Goraždu, nama je zaista data šansa da radimo onako kako treba što se tiče zaštite i promocije baštine. Međutim problem današnjice je što većina nekropola nisu adekvatno zaštićene ni promovisane, ali u zadnje vrijeme ta slika se promijenila i dosta se radilo na tom polju tako da mislim da nas čeka svijetla budućnost. Stećci imaju svoju veliku vrijendost, sama činjenica da je naša nekropola u Goršić polju na listi svjetske baštine stavlja BIH i okolne zemlje na samu mapu svjetske baštine, znamo da je tu i most u Mostaru i most u Višegradu medjutim stećci su nešto što je razruđeno i što je fenomen samo za ovaj geografski prostor koji je uvijek bio specifičan. Nema nigdje u svijetu ovakvih monumentalnih spomenika i ovakve kulture sahranjivanja koja je datirala od 12 do 16 stoljeća tako da mislim da su pravi fenomen i pravi lajt motiv srednjovekovne Bosne i ovog geografskog prostora u kojem se mi nalazimo”, kaže Džemidžić.
Zavičajni muzej je već dosta uradio u smislu dokumentiranja i prikupljanja informacija o nekropolama, a u pripremi je još jedna monografija o svim nekropolama na prostoru BPK Goražde.
“Objavljena je monografija koja se tiče najveće nekropole Goršić polje, mi možemo raditi sve ono što nije invazivno na kamene spomenike, a naravno u budućnosti i istraživanja kada nam to budu finansijska sredstva dozvoljava i kada bude više volje za to. Potrebno je napraviti jedan međunarodni tim da bi se mogla početi manja istraživanja na nekropolama koje su svjetska baština, a što se tiče nekih manjih nekropola mi uvijek možemo manja zaštitna istraživanja da vidimo taj kontekst ispod stećka ili ko su ti pokojnici koji su sahranjeni, kakvi su nalazi u grobovima ispod stećaka, ima li nekog nakita, narukvica i slično. Iako je širok dijapazon djelovanja muzeja nakana nam je i to da radimo”, zaključuje Džemidžić.