RTV BPK
“Tragom bosanskih priča Istoka” naziv je knjige autora Hamze Ridžala koja je promovisana u Goraždu, a riječ je o drugoj knjizi autora od ukupno sedam koje govore o dijelovima jugozapadnih puteva svile.
Istraživanje ovog područja, s posebnim akcentom na tradicijske i kulturološke veze Bosne sa zemljama Bliskog istoka, započeto je polovinom 2022. godine, a čitaocima putopisa omogućava da bolje razumiju ne samo te udaljene krajeve, nego i vlastitu kulturu.
Hamza Ridžal putovao je jednim dijelom arapskog svijeta zajedno sa Ahmedom Šarićem, tragajući za bosanskim pričama u ovim udaljenim krajevima svijeta. Ovim putopisom djelimično su obrađeni Anadolija, Sjeverna Mezopotamija, Transjordanija, Hidžaz i Nedžd.
Autor Ridžal pojašnjava da je tragao za tri velike teme gdje se jedna ticala kulturoloških identitetskih veza između našeg tla I velikih gradova na putu svile a druga se odnosila na građevine materijalnog naslijeđa koje su Bošnjaci ostavljali širom Istoka.
“ To je jedna spekakularna neistražena tema I ja sam ponosan što ova knjiga donosi priče o 27 građevina koje su Bošnjaci podigli u zemljama kroz koje sam putovao. Dođete u jedan Dijarbakir na jugoistoku Turske I tu obiđete tri džamije koje su podigli Bošnjaci, hamam našeg Behram paše Sokolovića I druge, jer naši ljudi su ostavili izuzetan trag širom Istoka I želio sam da sam da podsjetim I širu bh. javnost na to kakav smo mi trag nekada ostavljali u imperiji koja je doslovno upravljala svjetskim procesima u to doba” – pojasnio je Ridžal.
Dodaje da je treća važna tema kojom se bavio ticala migracija naših ljudi ka Istoku
“ Tragali smo za potomcima Bošnjaka koji su nekada davno napustili BiH I migrirali ili u Anadoliju ili Mezopotamiju, Palestinu, Jordan ili Saudijsku Arabiju. Uspjeli smo pronaći te ljude I bili šokirani saznavši da neki od njih, iako je riječ o četvrtoj, petoj ili čak šestoj generaciji, još uvijek pričaju čak I Bosanski jezik” – napominje Ridžal.
Napominje da je s ovim djelom ispunjena jedna praznina našeg historijskog pamćenja
“ Posebno smo to učinili sa pronalaskom potomaka onih bosanskih muhadžera koji su iz Hercegovine dolaskom Austrougarske migrirali u Palestinu. To je jedna od najvećih kolektivnih seoba Bošnjaka dolaskom AU kada je između 70 I 100 porodica iz Hercegovine odnosno Trebinja, Stoca, Čapljine, Mostara, Počitelja otišlo u Palestinu. Živjeli u su u starom rimskom naselju Cezarei do 1948. Godine kada su ponovo prognani iz svojih kuća i uspjeli smo pronaći potomke tih ljudi a među njima i one koji još uvijek pričaju bosanskim jezikom. Nevjerovatno je u kojoj mjeri su uspjeli sačuvati taj identitet iako već 150 godina nisu ovdje. Nastoje da se žene I udaju između sebe, zadržali su I elemente kulture ishrane jer jedu burek, zeljanicu, bosanski lonac, u svakoj kući smo našli sliku Starog mosta kao izgubljenu sliku domovine” – pojasnio je on.
Uticaji islamske civilizacije na bosanski prostor bili su i ostali izrazito važni za oblikovanje ukupne bosanske kulturne tradicije. Međutim, to je samo jedan aspekt našeg tradicijskog naslijeđa koji je obrađen u putopisnoj knjizi ”Tragom bosanskih priča Istoka”, poruke su sa promocije.