RTV BPK
Kako vrućine djeluju na naš organizam?
- Budući da živa u termometru ovih dana prelazi 30 stepeni Celzijevih, važno je pridržavati se nekih preporuka. Velike vrućine i vrlo visoke razine UV zračenja mogu biti opasne ne samo za hronične bolesnike, malu djecu i druge rizične grupe, nego i za zdrave ljude.
- Na vrućini se krvne žile šire, čime se snižava krvni pritisak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge otiču jer tekućina zaostaje u donjim djelovima tijela.
- Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta, a UV zračenje može na koži prouzročiti opekotine, rak kože i prebrzo starenje kože zbog njenog isušivanja te slabljenja imunog sistema. Zbog prevelikog izlaganja očiju UV zračenju može se razviti mrena.
- Manjak tečnosti može uticati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina te prouzrokovati stvaranje bubrežnog kamenca.
- Ako je temperatura tijela slična temperaturi zraka, ono se hladi isparavanjem, što može promjeniti srčani ritam i prouzrokovati dehidraciju i grčeve.
- TOPLOTNI UDAR I SUNČANICA su ozbiljna medicinska stanja koja se javljaju kada tijelo postane prekomjerno zagrijano uslijed dugotrajne izloženosti visokim temperaturama i nedovoljnog hlađenja.
- Toplotni udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog često naglog, prekomjernog povišenja tjelesna temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature odnosno vremenske pojave toplotnog vala.
- Pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman i ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.
- PRILIKOM TRAJANJA VELIKIH VRUĆINA TREBA SE PRIDŽAVATI PREPORUKA LOKALNIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA KOJE INFORMIŠU JAVNOST PUTEM MEDIJA (radija, tv, interneta).
Neke od preporuka za ponašanje prilikom vrućina
- Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo posebno vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplotnog udara
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
- Pijte dovoljno tečnosti, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tečnost, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
- Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
- Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
- Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
- Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta
Također, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite:
- Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću
- Danju zatvorite prozore i spustite roletne, naročito one koji su okrenuti prema suncu
- Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu
- Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske
- Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka
- Birajte najhladniju prostoriju za boravak
Ostale preporuke:
- Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati
- Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu
- Tokom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema s visokim zaštitinim faktorom od štetnog UV zračenja, 30 i više. Da bi ostala djelotvorna, treba je na tijelo nanositi svaka dva sata, a postupak ponovite nakon kupanja koje će je djelomično isprati.
- Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i obući im laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka
- Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa
Ako imate zdravstvene probleme
- Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ˚C ili u frižideru
- Tražite savjet ljekara ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje pritiska.
Ako se osjećate loše
- Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć ili ste jako žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
- Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja.
- Smirite se i lezite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu.
- Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. supu, „smoothie“ od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć.
- Savjetujte se s ljekarom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.
- Ako neki član Vaše porodice ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite ljekara ili hitnu pomoć.
Dok čekate na ljekara ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.
bpk.gov.ba