Jesu li kazne u BiH za preuranjenu kampanju blage?

Foto:radiosarajevo.ba

Izborna kampanja počinje 6. septembra u Bosni i Hercegovini. Političke stranke su uveliko počele sa preuranjenom kampanjom, iako je to kršenje Izbornog zakona BiH.

Prema posljednjim podacima Centralne izborne komisije, izrečeno je 233.500 KM za preuranjenu kampanju, 15.500 za plaćenu, a samo 12.000 KM za zloupotrebu javnih resursa. Mišljenja analitičara, ali i građana o kažnjavanju političkih partija, su podijeljena.

Analiza “Transparency Internationala” (TI BiH) pokazuje da izmjene Izbornog zakona BiH nisu spriječile zloupotrebu javnih resursa, već da imamo povećanje javne potrošnje pred izbore. Građanima je za mjesec na svim nivoima vlasti podijeljeno 29 miliona jednokratne pomoći.

Locirano je 350 predizbornih radova čije otvaranje je tempirano pred izbore. Ističu da CIK gotovo ne kažnjava za zloupotrebu resursa uz objašnjenje da su to stavke planirane u budžetu, iako samo u izbornoj godini.

“Tumačenje koje imamo iz CIK-a je takvo da u ovom periodu ništa nije zloupotreba resursa, a sve je preuranjena kampanja. Imali smo brojne slučajeve gdje su se stranke hvalile javnim radovima na svijetu, subvencijama iz budžeta jednokratnim pomoćima od 50 i 100 maraka koje se daju u ovom periodu, ali CIK je smatrao da to nije zloupotreba resursa”, navodi Srđan Traljić, portparol TI BiH.

U Koaliciji “Pod lupom” zalažu se za mnogo oštrije kazne za ponovna kršenja odredbi Izbornog zakona, ali i za poništenje ovjere učešća političkih stranaka na izborima koji ne poštuju odluke CIK-a.

“Ako vidimo da neko stalno krši Izborni zakon kazna od 10.000 ne predstavlja ništa, nego 30.000 čak treba razmišljati da se počne sankcionisati politički subjekti i na drugi način poništenjem ovjere učešća na izborima”, smatra Vehid Šehić iz Koalicije “Pod lupom”.

Građani su podijeljenog mišljenja kada je riječ o kažnjavanju političkih partija.

Opšta ocjena pojedinih političkih analitičara je da su kazne za preuranjenu kampanju blage, a da gotovo izostaju za zloupotrebu javnih resursa. Smatraju da nisu puno doprinijele disciplinovanju političkih subjekata u javnom prostoru.

“Očito da je ulog prevelik. Oni ne pitaju za cijenu. Dakle, platiće tu kaznu, to nisu neke drastične kazne, a rezultati koje će postići jesu za njih pitanje života i smrti“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.

Politikolog iz Mostara Danijel Vidović ne vidi ništa sporno što su političke stranke stalno u kampanji. Zalaže se za izmjenu Izbornog zakona BiH po evropskim standardima i za, kako kaže, depolitizaciju CIK-a.

“To je toliko normalno i svugdje u svijetu tako i ne vidim šta je u tome problem da političari prezentuju svoj rad, možda malo prenaglašeno, ali ne vidim da to suštinski utiče na demokratski proces u negativnom smislu”, smatra Vidović.

Iz CIK-a BHRT nije dobio odgovor zašto vrlo rijetko kažnjavaju stranke za zloupotrebu resursa u pedizborne svrhe.

radiosarajevo.ba