Vlada Federacije BiH održala sjednicu u Mostaru

Foto:fbihvlada.gov.ba

 

PREDLOŽENE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE
Vlada Federacije BiH je
na današnjoj sjednici u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša
i turizma, utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode, koji se upućuje u

daljnju parlamentarnu proceduru na usvajanje. Njime je, između ostalog, utvrđeno preuzimanje neophodnih

odredbi iz propisa Evropske unije, poput onih iz direktiva Vijeća i Evropskog parlamenta o očuvanju

prirodnih staništa i divlje faune i flore, zatim očuvanju divljih ptica, kao i iz uredbi o sprečavanju i upravljanju

unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta, te o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje.

Kako je obrazložilo Federalno ministarstvo, donošenje izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode

neophodno je i radi nedorečenosti pojedinih odredbi koje su se pojavile kao prepreka u primjeni zakona na

terenu. Stoga su izmjene i dopune predložene u svim odredbama u kojima postoje nejasnoće za njihovu

pravilnu primjenu u praksi. Također, resorno federalno ministarstvo primilo je od nadležnih organa uprave, te

relevantnih inspektorata nekoliko inicijativa za reviziju ovog zakona.

U formi nacrta je o tekstu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode prethodno

proveden i proces javnih konsultacija sa svim nadležnim učesnicima u primjeni ovog zakona. Uz konsultacije

sa UNDP
jem prihvaćen je i najveći broj pristiglih prijedloga i primjedbi osnovnih izvršilaca poslova
reguliranih Zakonom o zaštiti prirode, te su ugrađene odgovarajuće odredbe.

Usvajanjem predloženih izmjena i dopuna, navedeno je u obrazloženju, stvorit će se pravne

pretpostavke za pravilnu i potpunu primjenu Zakona o zaštiti prirode u praksi.

FORMIRANA
INTERRESORNA MINISTARSKA KOMISIJA UPRAVLJAČKI ODBOR
ZA PODRŠKU PROJEKTIMA PRAVEDNE TRANZICIJE U FEDERACIJI BiH

Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donijela je

Rješenje kojim se formira stalna Interresorna ministarska komisija
Upravljački odbor Vlade Federacije
Bosne i Hercegovine za podršku projektima pravedne tranzicije u Federaciji BiH. Komisiju čine premijer

Federacije BiH Nermin Nikšić, koji je predsjedavajući, zatim federalni ministar energije, rudarstva i industrije

Vedran Lakić, kao zamjenik predsjedavajućeg, a članovi su federalni dopremijer i ministar finansija Toni

Kraljević, federalni dopremijer i ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, kao i federalni

ministri okoliša i turizma Nasiha Pozder, prometa i komunikacija Andrijana Katić, poljoprivrede,

vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, rada i socijalne politike Adnan Delić, prostornog uređenja Željko

Nedić, trgovine Amir Hasičević, te uime Ureda premijera FBiH Arijana Huseinović
Ajanović.

Vladinim rješenjem, između ostalog, precizirano je da ovo tijelo maksimalno doprinosi i djeluje na

ostvarenju zajedničkih ciljeva, potreba i pravaca putem predlaganja aktivnosti iz vlastite nadležnosti za izradu

projekata pravedne tranzicije u FBiH. Zadaća Komisije je i da prati pripremu i izradu strateških dokumenata

vezanih uz pravednu tranziciju energetskog sektora u FBiH, te doprinosi aktivnostima iz stvarne nadležnosti

ministra na pripremi i zatvaranju rudnika u FBiH, kao i da svojim aktivnostima doprinosi iznalaženju

finansijskih sred
stava potrebnih za pravednu tranziciju energetskog sektora u FBiH.

Obrazloženo je da je imenovanje ove komisije neophodno kako bi se pružila institucionalna podrška

pripremi strateškog dokumenta, te projektima pravedne tranzicije u FBiH. Također, istaknuto je da pravedna

tranzicija u regijama i lokalnim zajednicama koje su razvoj privrede i zaposlenost bazirale na proizvodnji

uglja predstavlja interdisciplinarni proces koji uključuje brojne aktere od rudnika, „Elektroprivrede BiH“,

agencije i uprave lokalne zajednice, kantonalne, federalne organe uprave, te institucije nadležne za

pojedinačne oblasti.

Napominje se da je, u skladu sa međunarodnim obavezama naša zemlja preuzela obavezu

usklađivanja sa Zelenim planom Evropske unije, a koji uključuje i smanjenje emisija CO2, te provođenje

aktivnosti u pravcu ostvarivanja
ugljično neutralnog kontinenta do 2050. godine. Navedeno je da je zelena
tranzicija ili dekarbonizacija suštinski dugoročan proces i praktično znači postepeno i konačno smanjenje

korištenja uglja u proizvodnji energije, što je veoma kompleksan proces i zahtjeva plansku pripremu.
Kao jedan od strateških ciljeva Vlade FederacijeBiH istaknuto je uspostavljanje transparentnog i
pravednog procesa tranzicije energetskog sektora. To zahtjeva i izradu strateških dokumenata sa zacrtanim

ciljevima za razvoj energetskog sektora FBiH u ovom dugogodišnjem prijelazu, zatim planski razvoj

kapaciteta obnovljivih izvora energije, te plansko smanjenje i potpuno zatvaranje blokova termoelektrana koje

koriste fosilna goriva kao energent. Također, ističe se da su strateški dokumenti koji utvrđuju put tranzicije

energetskog sektora i pravedne tranzicije zbrinjavanja radnika, kao i plansko osmišljavanje razvoja lokalnih

zajednica i regija koje su svoj razvoj zasnivale na proizvodnji uglja, dva usko povezana nacionalna dokumenta

čija realizacija mora biti usklađena i koordinirana od svih aktera.

S tim u vezi, u obrazloženju je naglašeno i da je primarna uloga Interresorne ministarske komisije

Upravljačkog odbora definiranje aktivnosti i odgovornosti različitih resora u provođenju strateških

dokumenata, programa i politika vezanih uz proces pravedne tranzicije na prostoru F
ederacijeBiH, te
koordinacija između nadležnih federalnih i kantonalnih ministarstava, kao i lokalnih organa vlasti i javnih

kompanija uključenih u proces tranzicije.

Rješenjem je propisano da je u obavezi članova Interresorne ministarske komisije da prikupljaju

relevantne informacije s ciljem realizacije definiranih zadataka, a svi organi uprave iz kojih su imenovani

članovi ove komisije dužni su po zahtjevu ustupati tražene informacije potrebne za ispunjenje zadataka.

POLUGODIŠNJI KONSOLIDOVANI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU BUDŽETA

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine primila je na znanje Konsolidovani izvještaj o izvršenju

budžeta Federacije BiH, kantona i općina u Federaciji BiH, te finansijskih planova vanbudžetskih fondova

Federacije BiH za period januar
juni 2024. godine.
Izvještaj je rađen na osnovu finansijskih izvještaja o izvršenju budžeta Federacije BiH, kantona,

gradova i općina u Federacije BiH, te finansijskih planova vanbudžetskih fondova u Federaciji BiH (10

kantonalnih službi za zapošljavanje, 10 kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja, tri kantonalne direkcije

za ceste, Federalni zavod za zapošljavanje i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH).

Ovaj izvještaj sadrži informacije o strukturi ostvarenih prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka za

period 1.1.
30.6.2024. godine propisane Pravilnikom o finansijskom izvještavanju i godišnjem obračunu
budžeta u Federaciji BiH.

U izvještaju se, između ostalog, navodi da su ukupni konsolidirani prihodi za period januar
juni
2024. godine ostvareni u iznosu od 6.460,5 miliona KM što je za 8,7 posto više u odnosu na isti period prošle

godine. Ukupni konsolidirani rashodi za period januar
juni 2024. godine ostvareni su u iznosu od 5.756,1
miliona KM što je za 12,3 posto više u odnosu na isti period 2023. godine.

Za period januar
juni 2024. godine svi nivoi vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ostvarili su
pozitivan finansijski rezultat u iznosu od 390,4 miliona KM. Ukupan finansijski rezultat na nivou budžeta

Federacije BiH iznosi 84,5 miliona KM, na nivou kantona 94,1 miliona KM, na nivou općina u visini od 151,9

miliona KM, te na nivou sektora socijalne zaštite, odnosno na nivou vanbudžetskih fondova, iznosi 59,9

miliona KM.
vladafbih.gov.ba